struka(e):

steroidi (prema [kole]sterol, od grč. στɛρɛός: krut + -id), skupina lipida izgrađena iz četiriju prstena ugljikovih atoma, na koje su vezane različite funkcijske skupine. Nalaze se u svim živim stanicama. Osnovni je steroid → kolesterol (sadrži 27 C-atoma), iz kojega se sintetiziraju soli žučnih kiselina glikokolat i taurokolat te steroidni hormoni: → gestageni, glukokortikosteroidi i mineralokortikoidi (→ kortikosteroidi) (21 C-atom), → androgeni (19 C-atoma) i → estrogeni (18 C-atoma). Sintezu i strukturu muškoga spolnog hormona androsterona riješio je → L. Ružička. Biosinteza steroida započinje sintezom mevalonata (5 C-atoma), teče preko niza linearnih međuprodukata koji sadrže 10 i 15 C-atoma te → skvalena (30 C-atoma). Visoka koncentracija kolesterola u krvi liječi se statinima, inhibitorima sinteze ključnoga prvog međuprodukta mevalonata. Biljni kardiotonični steroidi digitoksigenin i ouabain djeluju na Na+/K+-crpku i stoga pojačavaju kontrakciju srčanoga mišića; u pučkoj se medicini kod zatajivanja srca i nekih srčanih aritmija upotrebljavao ekstrakt biljaka iz roda naprstak (Digitalis).

Citiranje:

steroidi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 25.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/steroidi>.