struka(e): astronautika | astronomija

svemirska letjelica, letjelica namijenjena letu izvan Zemljine atmosfere, tj. u Zemljinoj orbiti, Sunčevu sustavu ili dalje u svemiru; automatska letjelica bez posade, namijenjena obavljanju znanstvenih, istraživačkih i drugih zadaća u svemiru. To su umjetni sateliti, koji se gibaju u orbiti oko Zemlje ili drugih svemirskih tijela, te međuplanetarne letjelice, koje se gibaju stazom putanjom među udaljenijim svemirskim tijelima (planeti, mjeseci, planetoidi i kometi). Potonje su namijenjene istraživanjima koja se provode daljinski, iz orbite, ili izravno, spuštajući se u atmosferu ili na tlo istraživanoga tijela. Dovođenje automatskih letjelica u Zemljinu orbitu ili željenu putanju, tj. postizanje kozmičke brzine, provodi se raketom-nosačem, tj. jednokratno upotrebljivim raketnim pogonom, ili raketoplanom. Kraći boravak ljudi u svemiru omogućuju svemirski brodovi, kakvi su se rabili u prvim svemirskim misijama, dok su za dulji boravak u Zemljinoj orbiti namijenjene svemirske postaje. Spuštanje ljudi na Mjesec omogućeno je Mjesečevom letjelicom. (→ astronautika)

Usporedba svemirskih letjelica koje su napustile ili napuštaju Sunčev sustav

svemirska letjelica godina lansiranja glavni ciljevi prelazak heliopauze posljednji kontakt
Pioneer 10 1972. Jupiter   2003.
Pioneer 11 1973. Jupiter, Saturn   1995.
Voyager 1 1977. Jupiter, Saturn 2012. aktivna
Voyager 2 1977. Jupiter, Saturn, Uran, Neptun 2018. aktivna
New Horizons 2006. Pluton, Kuiperov pojas   aktivna
Citiranje:

svemirska letjelica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/svemirska-letjelica>.