Temišvar (rumunjski Timişoara [timišoạ'ra]; njemački Temeswar [tε'mεšvaəɹ], mađarski Temesvár [tε'mεšva:r]), grad u zapadnoj Rumunjskoj, pristanište na Begejskom kanalu (rumunjski Bega); 250 849 st. (2021). Upravno je središte okruga Timiş. Važno je gospodarsko, kulturno i prometno središte rumunjskoga Banata. Jači gospodarski razvoj potaknut je u XVIII. st. dolaskom pod habsburšku vlast (pivovara, preradba duhana; 1889. bio je prvi europski grad s uličnom električnom rasvjetom) te izgradnjom Begejskoga kanala, a u novije doba ulaskom Rumunjske u Europsku uniju (strana ulaganja). Razvijena je industrija električnih motora, automobilskih dijelova, guma, elektroničkih uređaja, poljoprivrednih strojeva, obuće, kemijskih i prehrambenih proizvoda. U novije doba razvijaju se informatička industrija, uslužne djelatnosti te medicinski turizam. Ima više sveučilišta (medicinsko-farmaceutsko, politehničko, poljoprivredno-veterinarsko i dr.); nacionalno rumunjsko, njemačko i mađarsko kazalište. Glavni su arhitektonski spomenici barokne građevine iz XVIII. st. – srpska pravoslavna crkva, rimokatolička katedrala, palača (Palatul Baroc; danas Muzej umjetnosti) i gradska vijećnica te palača Jánosa Hunyadija (dvorac iz XIV. st. pregrađen 1443–47; poslije rekonstruirana), danas Muzej Banata s arheološkom i prirodoslovnom zbirkom; sinagoge iz druge polovice XIX. st.; mnoge secesijske građevine. Međunarodna zračna luka.
Na mjestu prapovijesnog naselja Rimljani su početkom II. st. podigli utvrđeno naselje Zambara, koje se nalazilo u sastavu provincije Dacije. Bilo je srušeno za seobe naroda, a obnovljeno u drugoj polovici XII. st. U dokumentima se prvi put spominje 1212. kao Castrum Temisiensis. Tatari su ga opustošili 1241. Za vladavine Karla I. Roberta bio je neko vrijeme prijestolni grad (1316–23). Od 1552. bio je pod vlašću Osmanlija te je postao sjedište istoimenoga sandžaka i vilajeta. Habsburške su ga postrojbe osvojile 1716. te snažno utvrdile (1726–65). U drugoj polovici XVIII. st. razvio se u jedno od najjačih ugarskih obrtničkih i trgovačkih središta, zbog čega je 1781. stekao status slobodnoga kraljevskoga grada. Snažno revolucionarno uporište tijekom mađarske revolucije 1848–49., potom središte Srpskog Vojvodstva i Tamiškog Banata kao austrijske krunske zemlje 1849–60., pa ugarske Tamiške županije. Trianonskim mirovnim ugovorom 1920. Temišvar je pripao Rumunjskoj.
