Topija (alb. Topia), albanska feudalna obitelj, koja je 1368–92 (uz prekide) vladala nad Dračem i Krujom (albanski Krujë). Najranije se spominje oko 1260. na jednom natpisu iz Elbasana, a prvi poznati član obitelji bio je bizantski pronijar na području plemena Arben (1274), gdje i danas postoji selo Topia. Ubrzo se obitelj podijelila na dvije grane: sjevernu (Topija) i južnu (Topija Araniti-Komnen, nazvani tako zbog braka jednoga člana obitelji s bizantskom princezom). Sjeverna grana stekla je značajan položaj bračnim vezama s Anžuvincima. Knez Tanuš (Atanasije), koji je držao područje između rijeka Mat i Shkumbin, priklonio se 1338. Anžuvincima i oženio se kćeri napuljskoga kralja Roberta. Njegove su posjede oko 1343. zauzeli Srbi pod carem Dušanom. Tanušev sin Andrija oženio se 1346. napuljskom princezom, ali ga je 1349. po dolasku u Napulj kralj dao pogubiti zajedno sa suprugom. Sin ubijenoga para Karlo (1359–88), najmoćniji iz svojega roda, najprije je vratio vlast nad obiteljskim posjedima, proširio vlast na jug Albanije te 1368. osvojio Drač. Suzbio je utjecaj Anžuvinaca u Albaniji te se nazvao princeps Albaniae. Boreći se za posjed s Balšićima pozvao je u pomoć Osmanlije, ali je poslije, u strahu od njih, zatražio mletačku pomoć (1386). Nakon Karlove smrti (1388) njegov sin Juraj predao je 1391. god. Drač Mlečanima. Niketa (iz pobočne loze) oteo je od Konstantina Balšića (oženjenoga Helenom) tvrđavu Kruju i vladao njome kao mletački vazal; nakon njegove smrti (1415) Kruja je pala u osmanske ruke. Jurjev unuk Andrija bio je prvi albanski velikaš koji je 1432. pobijedio Osmanlije, ali je radi očuvanja svojih posjeda 1436. postao mletačkim plaćenikom. U doba Skenderbega obitelj je izumrla, a njezine su teritorije osvojili Osmanlije.
