struka(e): geografija, opća | povijest, opća
ilustracija
TOULON, zgrada Opere

Toulon [tul'], grad, luka i upravno središte departmana Var u Provansi, južna Francuska; 171 953 st. (2017), metropolitansko područje 575 347 st. Leži na obali Sredozemnoga mora u dubokom i dobro zaštićenom zaljevu u podnožju Mont Farona (584 m), 60 km jugoistočno od Marseillea. Stari dio grada okružen je obrambenim zidinama s utvrdama (Tour royale ili Grosse tour, Fort de Balaguier, Fort Saint-Louis, Fort Lamalgue) iz XVI–XVIII. st.; arsenal s portalom iz 1738., katedrala Notre-Dame-de-la-Seds (XI. st., dograđena u XVII. st.). Sveučilište (osnovano 1979), visoka škola umjetnosti i dizajna (1899). Muzeji: nacionalni pomorski (osnovan 1814), prirodoslovni, umjetnosti, azijske umjetnosti, gradski. Opera iz 1862. Uz brodogradnju i vojnu industriju razvila se elektrotehnička, prehrambena industrija, proizvodnja dijelova za zrakoplove, industrija papira, obuće; tiskarstvo. Toulon je glavna luka francuske ratne mornarice (nosači zrakoplova, nuklearne podmornice i dr.); putnička luka s trajektnim vezama uglavnom prema Korzici; marina za jahte. Međunarodna zračna luka u obližnjem je Hyèresu. – Od IX. st. pr. Kr. pristanište ligurskih, feničkih i grčkih brodova. Rimljani su ondje nakon 118. pr. Kr. osnovali naselje Telo Martius. Potom je bio pod vlašću Vizigota (od 476), Ostrogota (od 508) i Franaka (od 536), a nakon raspada Franačkog Carstva u sastavu je država kojima je pripadala Provansa s kojom 1481. dolazi pod francusku krunu. Tijekom francusko-habsburških ratova dvaput su ga osvajale trupe cara Karla V. (1524. i 1536). Za Henrika IV. (1589–1610) postao je francuskom ratnom lukom (vojno brodogradilište otvoreno je 1599), a u XVII. st. glavnom bazom francuskoga sredozemnog brodovlja koja je utvrđena prema projektu vojnoga graditelja Sébastiena de Vaubana. Za francuskih revolucionarnih ratova privremeno su ga zaposjeli Britanci i Španjolci (27. VIII – 19. XII. 1793) koje je nakon opsade istjerala francuska republikanska vojska (jedan od prvih vojnih poduhvata Napoleona Bonapartea). Nakon kapitulacije Francuske 1940. u toulonskoj se luci po uvjetima primirja nalazio veći dio francuskoga ratnog brodovlja. Pošto je nakon savezničkog iskrcavanja u sjevernoj Africi (8. XI. 1942) njemačka vojska 11. XI. ušla na neokupirani dio Francuske pod izravnom upravom vichyjevske vlade, 27. XI. zauzela je Toulon. Francuzi su prije dolaska Nijemaca potopili 65 ratnih brodova (među kojima 1 bojni brod, 2 bojna krstaša, 7 krstarica, 19 razarača). Nakon savezničkog desanta u južnoj Francuskoj, Toulon je 27. VIII. 1944. oslobođen.

Citiranje:

Toulon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 16.10.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/toulon>.