struka(e): botanika
ilustracija
TUNDRA na Aljasci

tundra (rus. iz laponskoga), tip vegetacije odn. skup biljnih zajednica hladnih, pretežito arktičkih područja sjevernije od tajge, do granice vječnoga snijega i leda. Prostire se na golemim površinama oko Sjevernoga pola u Euraziji i Sjevernoj Americi, mnogo manje u antarktičkom području. Samo u Euraziji zauzima oko 3,25 mil. km².

Hladna klima i kratka vegetacijska sezona sprječavaju rast drveća, pa izgled tundri daju različiti niski grmići i zeljaste cvjetnice te mahovine i lišajevi. Samo u prijelaznom području pojedine vrste drveća iz tajge prodiru različito duboko u tundru. Prosječna je temperatura u ljetnim mjesecima iznad 0 °C, ali rijetko prelazi 10 °C. Gotovo nema razdoblja bez mraza. Vegetacijska sezona u juž. područjima tundre traje 3 do 3,5 mjeseca, u većem dijelu 2 do 2,5, a na sjev. granici samo 1 do 1,5 mjesec. Godišnja je količina oborina samo 150 do 250 mm, rijetko prelazi 300 mm. Tanki snježni pokrivač traje dugo, a mnoge površine ogoljuju vjetrovi odnoseći snijeg. Tlo je zamrznuto do znatnih dubina (→ permafrost). Samo ljeti, kada Sunce dugo obasjava površinu (ponoćno Sunce, bijele noći), otapa se led plitko u površinskom sloju. Na površinama s kojih voda ne otječe nastaju močvare i cretovi, jer voda ne može prodrijeti u tlo, koje je u dubljem dijelu stalno zamrznuto. Flora cvjetnica u tundri je jednolična i siromašna, pa u pojedinim područjima njihov broj jedva prelazi 200 do 300, u najekstremnijim, tzv. hladnim pustinjama jedva 100, ponegdje ni 50 vrsta.

Nasuprot golemim površinama arktičke tundre, antarktička zauzima razmjerno malu površinu, npr. otočja Kerguelen, Južni Sandwich, Falkland, otok Južna Georgia i dr. te vrlo uski pojas na Antarktici, gdje rastu ugl. mahovine i lišaji. Od vaskularnih biljaka do sada su na antarktičkom kopnu nađene samo Deschampsia (Aira) antarctica i Colobanthus crassifolius.

Po prevladavajućoj skupini biljaka koje joj daju izgled, tundra se obično raščlanjuje na nekoliko tipova. Šumotundra je prijelazni tip između tajge i tundre, gdje sastojine vrsta drveća postaju rjeđe, drveta sve niža i kržljavija, a sve su češći niski grmići. U mnogim područjima šumotundre značajni su tresetni humci (tzv. tundra tresetnih humaka) promjera 10 do 20 m, visine 3 do 4 m, rjeđe više. U tundri patuljastih grmova rastu npr. Betula nana, Salix arbuscula, S. lapponum, Andromeda polifolia, Ledum palustre, Vaccinium vitis-idaea, V. uliginosum, Empetrum nigrum, Arctostaphylos alpinus, Rubus chamaemorus, a između grmića rastu mahovine i lišaji, os. vrste rodova Cladonia i Cetraria. Mahovinska tundra razvija se na nižim vlažnim površinama, gdje prevladavaju mahovine rodova Rhacomitrium, Tomenthypnum, Dicranum, Aulacomnium, Drepanocladus i dr., dok su rijetke cvjetnjače, npr. Salix polaris, Saxifraga hirculus, Ranunculus sulphureus, vrste roda Minuartia i dr. Lišajska tundra zauzima suša, os. pjeskovita tla. Prevladavaju mnogi grmasti lišaji, npr. vrste rodova Cladonia, Cetraria, Stereocaulon i dr., koje čine gust, do 10 cm visok, bjelkast ili bjelkastozelen pokrov. Važni su za pašu sobova koji ondje žive. Gorska tundra ima vrlo kratku vegetacijsku sezonu, pretežito je na kamenitoj podlozi s tankim snježnim pokrivačem. Površina tla većim je dijelom neobrasla, samo mjestimice raste oskudna vegetacija korastih, rjeđe grmastih lišaja, rijetke su mahovine npr. Grimmia, Rhacomitrium i dr., a ondje gdje ima nešto sitnoga tla, rastu i pojedine zeljaste cvjetnjače ili rijetki kržljavi grmići, npr. Cassiope tetragona, C. hypnoides, Salix polaris, Festuca altaica, Hierochloë alpina, Saxifraga caespitosa,S. nivalis, Minuartia arctica, Dryas octopetala, Silene acaulis i dr.

U doba pleistocena (kvartar, ledeno doba), kada je velik dio Europe bio pod ledom, pojas tundre prostirao se znatno južnije, a nakon oledbi šume su ju potisnule u današnja područja. S obzirom na recentne klimatske promjene, odn. globalno zatopljenje, tajga će i dalje potiskivati tundru u polarna područja. Neki autori tundrom smatraju i planinsku vegetaciju (iznad gornje granice drveća) u bilo kojem području Zemlje – tzv. alpinska ili visokoplaninska tundra.

Citiranje:

tundra. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 13.12.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/tundra>.