ušenci ili ušenjci (lisne uši; Aphididae), mali kukci polukrilci, dugi nekoliko milimetara. Tijelo im je zdepasto, žućkastozelene ili crnkaste boje, sisala dugačka, krila mekana i prozirna (većinom samo mužjaci). Najraširenija su skupina kukaca. Hrane se sišući hranjive sokove iz nadzemnih izdanaka i korijenja bilja, uzrokujući na bilju savijanje lišća, pojavu šiški, otpadanje cvjetova i dr. Izmetine ušenaca sadrže ljepljivu slatku tekućinu (tzv. mednu rosu) koja privlači pčele i mrave. Ušenci se razmnožavaju heterogonijom. Rasprostranjuju se prelijetanjem s biljke na biljku, vjetrom i vodom, a mogu se sa živim biljkama prenijeti na velike udaljenosti. Poznato je više od 1000 vrsta. Predstavnici ušenaca obično se zovu prema bilju na kojem parazitiraju: jabučni ušenak (Aphis pomi), bazgin ušenak (Aphis sambuci), ružin ušenak (Macrosiphum rosae). Krvavi ušenak (Schizoneura lanuginosa) ima crvenu krv i štetnik je na voću; kora zbog mnoštva ušenaka izgleda kao da je pokrivena bijelim voskom. Jelin ušenak (Lachnus pichtae) izlučuje mnogo medne rose, koju pčele prerađuju kao tamni crnogorični med.
