uvjetovanje, vrsta asocijativnog učenja. Razlikuju se klasično (Pavlovljevo, prema Ivanu Petroviču Pavlovu koji ga je prvi istraživao krajem XIX. st.) i operantno (instrumentalno) uvjetovanje. Kod klasičnoga uvjetovanja neki podražaj koji prirodno izaziva refleksnu reakciju (bezuvjetni podražaj i bezuvjetna reakcija) prezentira se zajedno ili neposredno nakon podražaja koji takvu reakciju sam po sebi ne izaziva (uvjetovani podražaj). Nakon nekoliko ponavljanja takvog uparivanja, uvjetovani podražaj počinje sam izazivati istu reakciju (uvjetovana reakcija). Primjerice, davanje hrane (bezuvjetni podražaj) kod psa izaziva lučenje sline (bezuvjetna reakcija). Ako se neposredno prije hranjenja oglasi zvučni signal (uvjetovani podražaj) i taj se slijed nekoliko puta ponovi, pas će početi lučiti slinu već na sam taj zvuk (uvjetovana reakcija). Kod ljudi su fobije primjer klasičnog uvjetovanja. Uz ovu vrstu učenja vežu se i pojmovi gašenja (nestajanje uvjetovane reakcije kada se uvjetovani podražaj dulje vrijeme javlja bez bezuvjetnog), generalizacije (javljanje bezuvjetne reakcije i na podražaje slične uvjetovanom), diskriminacije (sposobnost razlikovanja uvjetovanoga podražaja od sličnih neutralnih podražaja) te uvjetovanja drugoga reda (kada neutralni podražaj, uparen s već uvjetovanim podražajem, nakon određenog vremena sam počne izazivati uvjetovanu reakciju). Operantno uvjetovanje (učenje na posljedicama) odnosi se na mijenjanje postojećega ponašanja: poželjno se ponašanje nagrađuje (potkrjepljuje), a nepoželjno kažnjava. Vjerojatnost pojavljivanja nekog ponašanja povećava se kada je ono pozitivno (praćeno pozitivnom posljedicom) ili negativno potkrijepljeno (praćeno uklanjanjem negativne posljedice), a vjerojatnost ponavljanja ponašanja smanjuje se kada je pozitivno (praćeno neugodnom posljedicom) ili negativno kažnjeno (praćeno uklanjanjem ugodne posljedice odnosno pozitivnog potkrjepljenja). Operantnim se uvjetovanjem potkraj XIX. st. među prvima bavio Edward Lee Thorndike, a sredinom XX. st. dodatno ga je razradio i popularizirao Burrhus Frederic Skinner. Učenje operantnim uvjetovanjem najprisutnije je u odgoju i socijalizaciji – tako ljudi usvajaju različite vještine, stajališta, vrijednosti i navike. Klinički psiholozi tehniku uvjetovanja primjenjuju pri liječenju psihičkih poremećaja, primjerice fobija.