struka(e): medicina

vezivno tkivo, najmekanija vrsta potpornoga tkiva, koje ostalim tkivima i organima u tijelu pruža organizacijsku i metaboličku potporu. Vezivno tkivo unutar organa povezuje pojedine skupine stanica tvoreći im strukturnu osnovu, stromu, međusobno povezuje više organa te učvršćuje organske sustave i organizam u cjelini. Metabolička funkcija sastoji se od izmjene tvari između krvi i specifično diferenciranih tkiva te od pohranjivanja u masnom tkivu tvari bogatih energijom. Vezivno tkivo razvija se u zametku iz prvotnoga potpornog tkiva, mezenhima, u trećem i četvrtom tjednu trudnoće. Tada se stanice mezenhima diferenciraju i izlučuju u međustaničnu tvar različite sastojke, o kojima ovisi hoće li se potporno tkivo razviti u vezivno, hrskavično ili koštano tkivo. Vezivno tkivo sastoji se od stanica (fibrocita) i međustanične tvari, koju čine vezivna vlakna (kolagena, elastična i retikularna) i amorfna temeljna tvar različita sastava (najčešće su to glikozaminoglikani i strukturni glikoproteini). Omjer između stanica i međustanične tvari u vezivnom tkivu razlikuje se u pojedinim organima ili dijelovima tijela, pa tako postoje rahla i gusta vezivna tkiva; ona izgrađuju sluzne vreće, elastično tkivo, vezivno tkivo seroznih ovojnica (potrbušnica, osrčje, poplućnica), tetive i sveze te vezivne ovojnice. Kakvoća i broj vlakana u vezivnom tkivu mijenjaju se s dobi (npr. smanjenje elastičnosti kože i potkožja u starosti).

U širem smislu, u vezivno tkivo ubrajaju se masno tkivo i retikularno tkivo. Nakon oštećenja vezivno tkivo dobro se regenerira (→ regeneracija) te na mjestu cijeljenja ozljede stvara ožiljak. Vezivno tkivo podložno je mnogobrojnim patološkim promjenama. Najčešće su to upalne bolesti (→ sustavne bolesti vezivnoga tkiva), a česte su i novotvorine, dobroćudne (fibrom) i zloćudne (fibrosarkom).

Citiranje:

vezivno tkivo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.6.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/vezivno-tkivo>.