struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska

Vinjerac, selo u Dalmaciji, oko 5 km zapadno od Novskoga ždrila; 173 st. (2021). Leži na obali Velebitskoga kanala. Župna crkva sv. Antuna Padovanskoga (XVII. st.). Poljodjelstvo; stočarstvo; ribarstvo. Turizam. – Područje Vinjerca naseljeno je od prapovijesti, što potvrđuju ruševine liburnskoga lokaliteta na Oraškoj glavici i ostatci antičkog naselja s temeljima zidova, zgrada i akropole. U srednjem vijeku ondje se razvilo naselje, koje je bilo u sastavu Lučke županije, a na rtu vinjeračkoga poluotočića sagrađen je pavlinski samostan s crkvom sv. Marka (postojala do XIX. st.), koji je razrušila mletačka vlast 1416. U XVI. st. naselje se nalazilo na granici osmanskih i mletačkih posjeda; god. 1570. zauzeli su ga Osmanlije, ali su ga već sljedeće godine Mlečani osvojili i srušili. Ponovno obnovljeno naselje razorili su 1657. Osmanlije. Nakon njihova povlačenja u drugoj polovici XVII. st. Vinjerac je bio naseljen doseljenicima iz Svetoga Jurja kraj Senja te se današnje selo razvilo oko utvrđenoga dvorca mletačke obitelji Venier (Castel Venier), koja je ondje imala posjede, a po kojoj je selo dobilo ime. Župna crkva sv. Antuna Padovanskoga sagrađena je vjerojatno sredinom XVII. st., a temeljito je obnovljena god. 1846.

Citiranje:

Vinjerac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 15.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/vinjerac>.