Whitehead [ʍại'thed], Alfred North, britanski matematičar i filozof (Ramsgate, 15. II. 1861 – Cambridge, Massachusetts, SAD, 30. XII. 1947). Predavao matematiku na Trinity Collegeu Sveučilišta u Cambridgeu i na Londonskom sveučilištu te u SAD-u filozofiju na Harvardovu sveučilištu. Bavio se algebrom, logikom, osnovama matematike, fizikom, filozofijom znanosti i odgoja. Njegovo se djelovanje može podijeliti u tri razdoblja. U prvom se zanimao gotovo isključivo za probleme logike i matematike. U djelu Principi matematike (Principia Mathematica, I–III, 1910–13), na kojem je surađivao s B. Russellom, cilj im je bio dokazati mogućnost logičkoga zasnivanja klasične matematike te riješiti Russellov paradoks koji čini kontradiktornim Fregeov logicistički sustav, kao i druge paradokse. U radu su uveli ramificiranu (raslojenu) teoriju tipova te aksiome (npr. aksiom reducibilnosti), ali predstavljeni program svođenja matematike na logiku nije prihvaćen zbog matematičkih i filozofskih razloga. U drugoj se fazi Whitehead bavio filozofijom znanosti i filozofijom odgoja. U djelu Ciljevi odgoja (The Aims of Education, 1916) analizirao je ulogu i važnost slobode te, s druge strane, ograničenja i discipline u odgoju. Zastupao je ideju da antiteza između slobode i discipline nije u edukaciji tako oštra kao što bi logička analiza tih naziva dala naslutiti. U trećem se razdoblju bavio problemima metafizike te razvijao metafizički sustav nazvan filozofija procesa (process philosophy). Riječ je o sustavu koji se bavi problemom određivanja onoga što realno postoji u prirodi i što je osnova za razumijevanje i opis svijeta. Smatrao je da je priroda struktura koja se sastoji od evoluirajućih procesa. Proces je ono što je stvarno i što je metafizička osnova svijeta, a ne materija ili objekti; postojanje je po svojoj prirodi proces, pa je stoga proces osnova svega što postoji te je nužan za razumijevanje svijeta. Ostala važnija djela: Opća algebra (Universal Algebra, 1898), Uvod u matematiku (An Introduction to Mathematics, 1911), Organizacija misli (The Organisation of Thought, 1916), Koncept prirode (The Concept of Nature, 1920), Princip relativnosti (The Principle of Relativity, 1922), Znanost i moderni svijet (Science and the Modern World, 1925), Simbolizam (Symbolism, 1927), Proces i realnost (Process and Reality, 1929), Pustolovine ideja (The Adventures of Ideas, 1933).