zakon očuvanja električnoga naboja, fizikalni zakon koji tvrdi da je ukupna količina električnoga naboja u nekom zatvorenom (izoliranom) fizikalnom sustavu uvijek jednaka, bez obzira na promjene koje se zbivaju unutar sustava, tj. da je zbroj pozitivnih Q(+) i negativnih Q(–) vrijednosti električnoga naboja stalan: Q = Q(+) + Q(–) = konst. Ako se u zatvorenom sustavu nalaze električki neutralna tijela koja se nekim procesom naelektriziraju, uvijek nastaje jednaka količina pozitivnoga i negativnoga električnoga naboja, i suprotno, spajanjem pozitivnih i negativnih električnih naboja nestaje jednaka količina pozitivnoga i negativnoga naboja. Primjerice, svaki atom u elektronskom omotaču sadržava onoliko negativno nabijenih elektrona koliko je pozitivno nabijenih protona u jezgri. Ako se atomu nekom vanjskom silom oduzme elektron iz omotača, on postaje pozitivan ion, kojemu je iznos pozitivnoga električnoga naboja jednak negativnomu električnomu naboju elektrona. Na subatomskoj razini, električki nabijene čestice uvijek nastaju i raspadaju se tako da je zbroj pozitivnoga i negativnoga električnoga naboja svih čestica prije i poslije nekog događaja uvijek jednak, primjerice raspadom električki neutralnoga neutrona nastaju negativni elektron, pozitivni proton i neutralni antineutrino: n → p + e- + νe.
