Zlatar, Pero, hrvatski novinar i pisac (Skoplje, 26. X. 1934 – Beograd, 23. VII. 2020). Od 1954. bio je novinar i urednik u izdanjima novinske kuće Vjesnik, od 1967. glavni urednik zabavnoga tjednika Plavi vjesnik, pa glavni urednik magazina Studio (1971–73), koji je doveo do visoke naklade. Potom je bio urednik u Vjesniku u srijedu (1973–75) te u Sportskim novostima do preseljenja u Beograd 1981. gdje je bio urednik tjednika Intervju (1981–82) te pisao za izdanja kuće Politika. U Zagrebu je 1991. uređivao kratkotrajni dnevni list Zapad, a od 1992. javljao se redovitim prilozima iz Beograda o srpskoj politici i društvu u Globusu, Nacionalu i Jutarnjem listu. Zapaženi su njegovi intervjui s mnogim političarima, sportašima i popularnim pjevačima, a o pojedinima je objavio i popularne biografije (Golovi Dražana Jerkovića, 1963., Loptu ima Zambata, Note i reket Ivice Šerfezija, Šest milijuna ploča Ive Robića, sve 1965), dočim je osobito popularna bila njegova serija razgovora sa seljacima (Razgovori uz ogradu) u tjedniku Arena kojemu je bio i glavni urednik 2000–01. Objavio je i kroniku Priča o Dinamu (1982) te knjigu razgovora s Matom Meštrovićem U vrtlogu hrvatske politike: kazivanje Peri Zlataru (2003). Znatnu pozornost privukle su njegove dvije knjige tiskane pod skupnim naslovom Albanija u eri Envera Hoxhe (1984), reportažna Glasnik iz Tirane: dnevnici s putovanja i biografska Gospodar Zemlje orlova: politički životopis, a potonja je proširena pod naslovom Enver Hodža: politička biografija (1986). Objavio je reportaže i putopisne crtice iz više od stotinu zemalja, dijelom ih sakupivši u knjigama Vežite se, slijećemo (1976) i Otključani globus (1977), koja je, tiskana u devet izdanja, bila namijenjena ponajprije mlađoj publici, kao i zbirke priča Medvjed u zelenoj bundi (1981), sa životinjama kao protagonistima, te Više od najvišega (1976), o hrabroj djeci diljem svijeta, a koje se također temelje na njegovu reporterskom iskustvu. Njegovi romani novinskoga su, društvenokronikalnoga stila: Bitange mirno (1978), sentimentalan prikaz odrastanja u Zagrebu 1940-ih i 1950-ih, Šarmeri bez pokrića (1978), o novinaru koji tijekom dva desetljeća prati društveni život Zagreba i nastajanje sportske, estradne i političke pseudoelite, Zvijezde i seljaci (1983), o seoskome mladiću koji se doseljava u Zagreb gdje propadaju njegov iluzije, fikcionalizirani trodijelni politički roman Meta poglavnik: živ ili mrtav (2010), o atentatu na Antu Pavelića. Pripovijetke u knjizi Čaruga: devet istinitih priča s gubilišta (2011) bave se, osim Jovom Stanisavljevićem - Čarugom, i biografijama drugih prijestupnika i kriminalaca.
