TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Burgundija

Burgundija (francuski Bourgogne [buʀgɔ'ń]), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj, u međurječju Seine, Loire i Rhône (Saône), na području današnjih departmana Côte-d’Or, Saône-et-Loire, Ain i dijela departmana Yonne. – U V. st. pr. Kr. ondje se nastanjuju Kelti. Za Rim ju je osvojio Cezar 58/57. pr. Kr., a ondje je bitkom kod Alezije (danas Alise-Sainte-Reine sjeverozapadno od Dijona) 52. pr. Kr. završeno Cezarovo osvajanje Galije te je područje snažno romanizirano. Nakon 443. osvajaju je germanski Burgundi, po kojima dobiva ime i koji na širem području jugoistočne Francuske, između Rhône i Alpa, osnivaju kraljevstvo koje 534. pokoravaju Franci. Pod Merovinzima Burgundija je jedno od franačkih kraljevstava koje pod Karolinzima postaje integralni dio Franačkoga Carstva. Podjelom toga carstva 843. područje Burgundije podijeljeno je između država Lotara I. i Karla II. Ćelavog te potonje, zapadno od rijeke Saône, postaje prostor kasnije povijesne pokrajine Burgundije koja oko 890. postaje vojvodstvo. Burgundsko ime zadržalo se pak i u nazivima država nastalih iz dijelova Lotarove države, Donje Burgundije i Gornje Burgundije, odnosno Burgundskog (Arelatskoga) Kraljevstva (koje je obuhvaćalo prostor kasnijih povijesnih pokrajina Provanse, Dauphiné, Franche-Comté i Savoje, kao i zapadne dijelove današnje Švicarske) u koje su se one ujedinile 934., a koje 1032. postaje dio Svetoga Rimskog Carstva. U Burgundskom Vojvodstvu osnivaju se pak važna onodobna kulturna središta, samostan Cluny (oko 911) i prvi cistercitski samostan Cîteaux (1098). Od 1004. vojvodstvo je bilo u posjedu kraljevske kuće Capet te od 1032. njime vlada jedan ogranak te obitelji (kao vazali francuskoga kralja). Kada je ta linija 1361. izumrla, Burgundija postaje dio kraljevske domene do 1363., kada ju kralj Ivan II. Dobri daje kao leno mlađemu sinu Filipu koji ženidbom s Margaretom Flandrijskom širi svoje posjede te postaje osnivač kuće Valois-Bourgogne. Kao dio posjeda te obitelji (burgundijske zemlje) Burgundija dijeli njihovu sudbinu do smrti posljednjega muškog vojvode Karla Smjeloga 1477., nakon čega je pripala francuskoj kruni kao pokrajina kojoj je 1601. priključen dio Vojvodstva Savoje (područje današnjega departmana Ain). Burgundija je 1982–2016. bila i administrativna regija koja je obuhvaćala departmane Côte-d’-Or, Saône-et-Loire, Yonne i Nièvre.

Citiranje:
Burgundija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 8. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10248>.