struka(e):

Ákos [α:'koš] (Akoš, Acus), plemićki rod. Podrijetlom iz Ugarske; pojavljuje se u XII. st. Rod je bio podijeljen u više ogranaka. Njegovi pripadnici obnašali su visoke dužnosti u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Posjede su imali u županijama Peštanskoj, Szilágyskoj, Križevačkoj i Varaždinskoj. Zapaženiju ulogu u hrvatskoj povijesti imali su Ernej (1248–72), veliki župan varaždinski (1251. i 1272) i erdeljski vojvoda (1252–60), te njegov sin Stjepan (u. 1315), palatin (1301–10). Rodu Ákos pripada ogranak Mikcs (Micsk), čiji je najpoznatiji član hrvatski ban Mikac Mihaljević. Njegovi sinovi Ladislav (1342–66), Loredan (1342–48), Akuš (1333–44) i Stjepan bili su vitezovi na dvoru kralja Ludovika I. Prema posjedu Prodavić, koji je stekao, njegovi potomci rabe pridjevak »de Prodavic«. Mikčev unuk Stjepan, zvan Őrdőg (Vrag), bio je u sukobu s kraljem Sigismundom Luksemburgovcem jer se odbio pokoriti kraljevoj naredbi da zagrebačkomu biskupu, čije je posjede 1395. opljačkao, nadoknadi štetu. Nakon neuspješna pokušaja da ubije kralja (1397) prebjegao je u Bosnu. Imanja su mu zaplijenjena, ali su poslije vraćena sinu Nikoli, koji ih je zamijenio za imanja u peštanskoj županiji. Važnu ulogu u hrvatskoj povijesti imali su i pripadnici obitelji Bebek, ogranka ovog roda.

Citiranje:

Ákos. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/akos>.