STRUKE:

Clermont-Ferrand

Clermont-Ferrand [klεʀm61533' fεʀ8118'], grad i upravno središte departmana Puy-de-Dôme, u srednjoj Francuskoj; 143 886 st. (2017). Leži u Središnjem masivu, u plodnoj nizini Limagnesa, okružen nizom vulkanskih brda (Chaîne des Puys) od kojih dominira Puy de Dôme s 1465 m visine. Povijesnu jezgru čini stari biskupski grad Clermont. Mnogobrojni su arhitektonski spomenici: romanička crkva Notre-Dame-du-Port (XII. st.), gotička katedrala Notre-Dame-de-l’Assomption (XIII–XIX. st., izgrađena od tamnosive vulkanske stijene Volvic), gradske zidine (XII. st.). Snažno je kulturno (sveučilište osnovano 1808., reorganizirano 1976. i 2017; institut za informatiku i računalne znanosti, muzeji) i važno industrijsko središte; razvijena je industrija automobilskih guma (Michelin), lijekova, elektroničkih, prehrambenih i tekstilnih proizvoda; tiskarstvo. Međunarodna zračna luka (Aulnat). Rodni grad Blaisea Pascala. – U rimsko doba na mjestu ranijega galskog naselja razvio se Augustonemet (latinski Augustonemetum), potom Arvernis (po Arvernima); od IV. st. biskupsko sjedište. Ime Clermont dobio je po utvrdi Claremontem castrum (Clarus Mons), sagrađenoj za zaštitu Arvernisa. U Clermontu je 1095. održan crkveni sabor, na kojem je papa Urban II. pozvao na prvi križarski rat. Na tom su saboru uz ostalo potvrđene ekskomunikacije Henrika IV. i Filipa I. Clermont je 1551. iz biskupske vlasti prešao pod grofove od Auvergne, a 1610. pod izravnu vlast francuske krune. Spajanje Clermonta s Montferrandom, susjednim gradom koji je oko 1120. utemeljio grof Auvergne Guillaume VI., proglašeno je 1630., a provedeno 1731. od kada grad ima sadašnje ime.

Citiranje:
Clermont-Ferrand. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 6. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=12101>.