TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Čabar

ilustracija
ČABAR

Čabar, gradić u Gorskom kotaru, 45 km sjeverozapadno od Delnica; 412 st. (2011). Leži u dolini rijeke Čabranke (523 m visine), uz hrvatsko-slovensku granicu, uz lokalnu cestu koja slijedi tok rijeke. Okružen je šumom; oranice su male. Stanovnici se tradicionalno bave poljoprivredom, šumarstvom, preradbom drva (pokućstvo i dr.) i ribnjačarstvom (pastrva). U Čabru i okolici potiče se razvoj ruralnoga turizma i rekreacije. U naselju je barokna župna crkva sv. Antuna Padovanskoga iz 1663. s kapelicama križnoga puta, kaštel Zrinskih (XVII. st.) s donacijom slikara Vilima Svečnjaka te etnološkom i lovačkom zbirkom, dvor obitelji Paravić (XIX. st.) i kovačnica Urh. U blizini je mala hidroelektrana. – U srednjem i ranome novom vijeku područje Čabra nalazilo se u posjedu hrvatskih velikaških obitelji Frankapan i Zrinski. Kao naselje, Čabar se prvi put u vrelima spominje u grobničkom urbaru grofa Petra Zrinskoga iz 1642. Zahvaljujući obližnjim rudnicima (limonit), Zrinski su ondje sredinom XVII. st. podignuli talionicu željeza, što je uvjetovalo doseljavanje novoga stanovništva (iz Kranjske) i brži gospodarski razvoj naselja. Nakon sloma Zrinsko-frankapanske urote (1671) posjed Zrinskih u Čabru pripao je ugarskoj, a 1692. austrijskoj komori. Čabarski su talionički pogoni teško stradali u požaru 1711; rad je s manjim uspjehom obnovljen 1719. Posjed je 1798. ustupljen Matiji Josipu Paraviću, a nakon smrti njegova sina Polikarpa (1866) imanje je prešlo u nasljedstvo obitelji Ghyczy.

Citiranje:
Čabar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13106>.