TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Čakovec

ilustracija
ČAKOVEC
ilustracija1ilustracija2

Čakovec, grad i središte Međimurske županije; 15 185 st. (2011). Leži na obali rijeke Trnave, 14 km sjeveroistočno od Varaždina i 91 km sjeveroistočno od Zagreba. Kulturno i gospodarsko središte Međimurja. Srednjovjekovni grad spominje se 1328; na njegovu je mjestu od XVI. do XVIII. st. sagrađena tvrđava. Unutar zidina nalazi se tzv. Stari dvor Zrinskih, koji se sastoji od niza jednokatnih zgrada, te, nasuprot njima, Novi dvor, reprezentativna dvokatna barokna palača (bečki carski graditelj P. Lucchese). God. 1702. Martin Šimunčić izgradio je franjevački barokni samostan, uz koji je 1707–28. sagrađena župna crkva sv. Nikole. U njoj se nalaze veliki drveni glavni oltar s kipovima J. Strauba i rokoko klecala, djelo T. Švaba. U klaustru i pred samostanom nalaze se dva Marijina barokna pila iz XVIII. st. U Čakovcu djeluje Muzej Međimurja (arheološka, etnografska i likovna zbirka, te memorijalne zbirke skladatelja J. Slavenskog i slikara L. Kralja-Međimurca). Tekstilna (čarape, konfekcija, športska odjeća i dr.), prehrambena (mlinovi, tvornica ulja, tvornice stočne hrane, mesnih prerađevina i dr.), drvna (pokućstvo), kožarska (obuća, galanterija i dr.), metalna (ljevaonica, tvornica strojeva i dr.) industrija; graditeljstvo i proizvodnja građevnoga materijala; tiskarstvo (od 1884). Cestovno i željezničko čvorište (Zagreb – Varaždin – Čakovec – Nagykanizsa; Varaždin – Čakovec – Lendava). – Na području današnjega Čakovca feudalna obitelj Csák u XIII. st. podigla je utvrdu (Chakthornya – Čakova kula), po kojoj je potonji grad, kako se misli, dobio ime. Prvi spomen grada Čakovca potječe iz 1328., a prvi spomen katoličke župe na tom području iz 1334 (župa sv. Mihovila). God. 1350. Čakovec s Međimurjem došao je u posjed erdeljskih vojvoda Lackovića, koji su 1376. osnovali pavlinski samostan u Svetoj Jeleni (danas Šenkovec). Od 1397. grad je držala obitelj Kanižaj. Kralj Sigismund dao je 1405. grad u zalog grofu Hermanu II. Celjskomu, a 1473–1540. bio je u posjedu obitelji Ernuszt. God. 1546. kralj Ferdinand I. prodao je Čakovec banu N. Zrinskomu, koji je grad morao silom osvajati, jer ga je u međuvremenu prisvojio grof P. Keglević (tast posljednjega Ernuszta). Preuzevši posjed, N. Zrinski je u Čakovcu izgradio novu utvrdu (bedemi, kule, šančevi) i renesansni dvorac. Kada je J. Zrinski počeo u Međimurje uvoditi protestantizam, pavlinski samostan iz XIV. st. gotovo je razoren (1580). Tijekom vremena Čakovec je postao obiteljska rezidencija Zrinskih pa se razvio u kulturno središte, o čemu svjedoči popis imetka i dragocjenosti koje su se nalazile u dvorcu do 1671 (bogata knjižnica, ukrasni predmeti, namještaj, oružarnica i dr.). Istodobno se u podgrađu razvijalo i trgovište s tri godišnja sajma, a ono je polako preraslo u gospodarsko središte Međimurja. O razmjernom blagostanju grada svjedoče i zapisi dvojice putopisaca iz druge polovice XVII. st. (Evlija Čelebi i Nizozemac J. Tollius). Nakon smaknuća bana P. Zrinskoga u Bečkome Novome Mjestu (1671), grad Čakovec i svi posjedi Zrinskih zaplijenjeni su u korist Dvorske komore, a još u tijeku procesa carski ga je general Spankau opljačkao. Dio čakovečkoga bogatstva Zrinskih dospio je u Beč, na dvor cara Leopolda, a dio je razgrabljen. God. 1695–1702. Čakovec s Međimurjem pripadao je markizu de Pryeu. Oporučnom svotom A. Zrinskoga izgrađen je 1702. jednokatni franjevački samostan izvan zidina, a u razdoblju 1707–28. uz njega je izgrađena i jednobrodna župna crkva sv. Nikole, koja i danas posjeduje vrijedan crkveni drveni namještaj. God. 1715. Dvorska komora cijeli je posjed dala u zakup grofu Ivanu Čikulinu. Četiri godine poslije grad je prešao u posjed grofa Mihajla Ivana Althanna, koji je nakon potresa 1743. obnovio utvrdu i dvorac. God. 1791. grof Juraj Festetić kupio je grad i posjed. Veleposjed Čakovec-Pribislavec ostao je u vlasništvu obitelji Festetić do 1923., no jedan je njegov dio neko vrijeme (1802–32) bio u posjedu obitelji Knežević. Od početka XVIII. st. u upravno-administrativnoj podjeli Čakovec s Međimurjem nalazio se u sklopu ugarske Zaladske županije. God. 1848. ban Jelačić zaposjeo je to područje, no već 1861. cijelo je Međimurje vraćeno pod ugarsku upravu. U prosincu 1918. vojska Narodnoga vijeća ponovno je oslobodila Međimurje. Tijekom II. svjetskoga rata Čakovec s Međimurjem nalazio se pod madžarskom upravom.

Citiranje:
Čakovec. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13147>.