TRAŽI DALJE:
STRUKE:

četinjače

ilustracija
ČETINJAČE, atlantski cedar
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8ilustracija9

četinjače (Pinidae; Coniferae), podrazred golosjemenjača, kojemu pripada crnogorično drveće i grmlje. Stablo im je većinom razgranjeno, krošnja ima često piramidalan oblik. Listovi su razmjerno mali, igličasti (četine) ili ljuskasti, a poredani su izmjenično, nasuprotno ili pršljenasto. Neke četinjače imaju dvojake listove: pridankove ljuske na dugim i igličaste četine na kratkim ograncima. U stablu i listovima česti su kanali sa smolom (smolenice). Jednospolni su cvjetovi jednodomni ili dvodomni. Muški imaju pretežno oblik resa (maca), koje se ugl. sastoje od ljuskastih ili štitastih prašnika; svaki prašnik ima 2 do 20 peludnica. Ženski cvjetovi stvaraju većinom tvorevine u obliku češera, u kojima se često, uz plodne ljuske sa sjemenim zametcima, nalaze i posebne pokrovne ljuske. Oprašuju se vjetrom. Četinjače se obično dijele u tri (šire shvaćene) porodice: borove, čemprese i tise.

Četinjačâ ima najviše u sjevernom dijelu euroazijskog i američkog kopna. One ondje tvore goleme šume od kojih su najveće tajga i kanadska sjeverna šuma. Te šume imaju veliku ekonomsku važnost jer se u njima proizvode velike količine drva. Šume četinjača pokrivaju i planine mnogih dijelova svijeta. U njima prevladavaju bor, smreka, jela i ariš. Na istoku u euroazijskim šumama četinjača prevladavaju sibirski bor, sibirska jela, sibirski ariš i dahurijski ariš. Šumski bor i obična smreka važne su vrste u zapadnoj Europi. U sjevernoameričkim šumama četinjača prevladavaju bijela smreka, crna smreka i balzamska jela.

U nas četinjače pokrivaju oko 17% šumskih površina. U gorama i planinama šume tvore jela i obični bor, a u višim dijelovima smreka. Na gornjoj granici šume pretežu sastojine bora krivulja. Crni bor raširen je na unutar., submediteranskim i hladnijim mediteranskim šumskim terenima. U sredozemnome području tvori autohtone šume. Umjetnim putem znatno je proširen alepski bor. Na Mljetu samoniklo raste pinj (pinija). Od borovica vrlo je raširena obična borovica. U mediteranskim i toplijim submediteranskim predjelima česta je smrika, a u izrazito mediteranskima primorska somina i pukinja. Među udomaćene četinjače ubraja se čempres. U nas se često u šumskim i parkovnim nasadima uzgajaju: cedrovi, različiti borovi, jele i smreke, pačempresi, čempresi, tuje, duglazije, čuge, borovice, mamutovci ili sekvoje, taksodiji.

Citiranje:
četinjače. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 13. 4. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13334>.