STRUKE:

Disraeli, Benjamin

ilustracija
DISRAELI, Benjamin
ilustracija1ilustracija2

Disraeli [dizrẹi'li], Benjamin, britanski političar i državnik (London, 21. XII. 1804London, 19. IV. 1881). Izabran u Parlament 1837., torijevac. Ministar financija 1852., 1858–59. i 1867. Radio na preporodu torijevske stranke, koja se potkraj 1850-ih počinje nazivati konzervativnom. Vođa konzervativaca 1868; premijer 1868. i 1874–80. Kao premijer nastojao proširiti Britanski Imperij, stekao za Englesku otok Fiji 1874., akcije Sueskoga kanala 1875., a 1876. pribavio kraljici Viktoriji titulu carice Indije. Kako bi s Balkana udaljio Rusiju, zauzimao se za Tursku u rusko-turskom ratu (1877–78) i na Berlinskome kongresu (1878). Njegovim zalaganjem došlo je do poništenja bugarskih sanstefanskih granica; za usluge učinjene Porti zaposjeo je 1878. otok Cipar. Neuspjesi u Afganistanu i južnoj Africi, poljoprivredna kriza i rizik rata umanjili su Disraelijevu popularnost, pa već idući izbori (1880) dovode do njegova pada. Za učinjene usluge podijelila mu je kraljica titulu Earl of Beaconsfield (1876), a Parlament je odlučio podići mu spomenik u Westminsterskoj opatiji.

Ideolog torijevaca, protivnik W. E. Gladstonea i jedan od tvoraca britanskoga imperijalizma. Unaprijedio je socijalno i radničko zakonodavstvo. Neki su ga smatrali najvažnijim britanskim državnikom nakon Pitta mlađega. Svoje poglede iznio je u nizu književnih djela: poglede na visoko društvo u romanu Vivian Grey (sv. I–IV, 1826–27); društvene sukobe u doba čartističkoga pokreta u romanu Sibila, ili dva naroda (Sybil, or the Two Nations, 1845); političke zamisli i svjedočanstva o svojim suvremenicima u Endymionu (1880), Odabrani govori (Selected speeches, I–II, 1882).

Citiranje:
Disraeli, Benjamin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 18. 10. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15447>.