društvene klase, skupine s istim ili sličnim materijalnim i kulturnim položajem u društvu, koje obilježava svijest o zajedničkoj (klasnoj) pripadnosti. U užem smislu, društvene klase pojavljuju se s industrijskim društvom pa su otvorenije i dinamičnije od kasta i staleža u predindustrijskim društvima. Za razliku od društvenih slojeva (strata), pripadnici klase skloniji su boriti se za svoje interese (npr. radnici i poslodavci). No neke teorije društva izjednačavaju klase sa slojevima ili ih smatraju vrstom slojeva.
Osnivač klasne teorije društva K. Marx smatrao je da se radnici mogu ponašati kao klasa svjesna svojega položaja i svojih mogućnosti (»klasa za sebe«) i kao sloj, tj. skupina po zanimanju koja samo obavlja određeni rad za nadnicu (»klasa po sebi«). Analizirajući kapitalizam svojega doba, Marx razlikuje tri osnovne klase: radnike, kapitaliste i zemljoposjednike. Osnovu takve klasifikacije čine tri izvora prihoda: nadnica, profit i renta. Kada, međutim, analizira njihove interese s obzirom na način proizvodnje i njezinu svrhu, govori samo o radnicima i kapitalistima kao o dvjema međusobno suprotstavljenim klasama. Dihotomna podjela klasa počiva na vlasničkim i nevlasničkim interesima: rentijerstvo i profiterstvo međusobno su spojivi, a suprotstavljeni interesima radnika koji se nalaze u najamnom radnom odnosu prema vlasnicima. Uz to radnicima Marx pridaje revolucionarno značenje kao klasi koja će društvo osloboditi najamnoga rada, nepravedne raspodjele i društvene nejednakosti.
Suprotstavljajući se Marxovu poimanju, M. Weber polazi od »situacije klase«, tj. od vjerojatnosti ili šanse da pojedinci imaju ili očituju iste interese. Te se šanse stvaraju na tržištu a ne u proizvodnji. Zato Weber klasu smatra čisto ekonomskom kategorijom i sklonom unutarnjem fragmentiranju, odn. slojevitosti, pa je cijela podjela društva mnogo stupnjevitija, a težnje prema središnjemu klasnom sukobu najčešće se raspršuju u mnogo manjih sukoba. Također, prema Weberu, klasna pripadnost ne određuje nužno društveni ugled (staleški status, profesije), kao ni političku moć ljudi (političke stranke). Zbog toga je ukupna društvena slojevitost ili stratifikacija vrlo složena struktura privilegiranih i neprivilegiranih položaja. Netko može zauzimati visok položaj na jednoj hijerarhiji a niži na drugoj: npr. skorojević s mnogo novca ne mora biti javno ugledan član društva i obrnuto, ugledni ljudi mogu biti skromna imovnog stanja.
Suvremeni istraživači spore se oko empirijske analitičke vrijednosti pojma društvene klase. Neoveberijanci razlikuju stotinjak »klasnih situacija« i iz toga modeliraju ukupno sedam glavnih klasa u društvu (J. Goldthorpe). Neomarksistički istraživači smatraju da takve klasifikacije imaju samo opisnu vrijednost, jer ne omogućuju objašnjenje nastanka i razvoja klasnih razlika u društvu (N. Mouzelis). Teorijska rasprava vodi se i o tome određuje li klasu monetarna moć ili moć nad ljudima, te o tome postaje li vlasništvo zbog porasta korporacija bezlično, koliko je presudna »kulturna hegemonija« u društvu (kontrola nad medijima) itd.
Suprotstavljena gledišta o temeljnom pitanju je li gornja klasa bogata jer upravlja ili upravlja jer je bogata moguće je do neke mjere relativizirati s obzirom na razvojni kontekst. U društvu gdje se vlast pretežno oslanja na vojsku, policiju i državnu upravu privilegiji najviše ovise o položaju pojedinaca i skupina u takvu sustavu, odn. o političkoj moći. U građanskom društvu s razvijenim tržišnim gospodarstvom odlučujuće je materijalno bogatstvo, odn. monetarna moć. Međutim, daljnji razvoj na duži rok, uključujući i globalnu gospodarsku integraciju društava, usredotočuje društvene privilegije sve više na monetarnu moć iz koje se izvodi politička moć. Također, povijesni događaji, značajne promjene i veliki sukobi u XX. st., uključujući i ratove, doimaju se kao posljedica volje i utjecaja manjeg broja vodećih političara. Ali kada se uzmu u obzir promjene u društvenoj strukturi, osobito činjenica da se ne smanjuje nego raste društveni razmak između bogatih i siromašnih, onda se epoha i dalje može objašnjavati u svjetlu teorije o društvenim klasama i njihovim suprotnostima.
