TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Dugo Selo

Dugo Selo, grad 23 km istočno od Zagreba; 10 494 st. (2011). Leži u nizini, na 106 m apsolutne visine. Razvija se uz cestu koja iz Zagreba vodi prema Vrbovcu, Bjelovaru i Đurđevcu te Križevcima i Koprivnici, na mjestu spoja podravske (Dugo Selo–Vrbovec–Križevci–Koprivnica–Madžarska) i posavske (Zagreb–Vinkovci) željezničke pruge. Neogotička župna crkva sv. Martina iz 1900 (H. Bollé). Radiopostaja. Prehrambena (mlin, pržionica kave, pivovara), drvna (pilana; pokućstvo, didaktička pomagala), metalna industrija; proizvodnja građevinskog materijala (ciglana). U okolici ležišta nafte, prirodnoga plina, gline i šljunka. – Područje današnjega Dugog Sela bilo je od 1209. do 1312. dio posjeda reda templara, a od 1314. do 1573. reda ivanovaca. Prvi se put u izvorima spominje na poč. XVI. st., kada vranski prior ivanovaca P. Berislavić predij Sela odvaja od posjeda Božjakovine i poklanja Pavlu Jelačiću. God. 1642. spominje se u popisu sela koja pripadaju župi u Prozorju. Od 1850. sjedište je kotara, a od 1921. razvija se u razmjerno veće naselje.

Citiranje:
Dugo Selo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16502>.