TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Edip

ilustracija
EDIP i sfinga

Edip (grčki Οἰδίπους, Oidίpous: otečenih nogu; latinski Oedipus), sin tebanskoga kralja Laja i njegove žene Jokaste. Laj bojeći se proročanstva (da će ga vlastiti sin ubiti i oženiti se Jokastom), naredio je da mu se polome noge i svezana ga izlože na brdu Kiteronu, ali ga je sluga kraljev odnio nekomu čovjeku, a ovaj dao korintskomu kralju Polibu, koji ga je odgojio kao svojega sina. Kada je odrastao, Edip je saznao za proročanstvo, pa je pobjegao u Tebu, misleći da mu je Polib otac. Na putu je susreo i u svađi ubio Laja, ne znajući da mu je on otac. Na ulazu u Tebu riješio je Sfinginu zagonetku i za nagradu dobio tebansko kraljevstvo i kraljicu Jokastu, svoju majku, za ženu. S njom je imao sinove Eteokla i Polinika te kćeri Antigonu i Ismenu. Kada je kuga zahvatila Tebu, proročica Pitija iz Delfa dala je poruku da će grad biti spašen kada se pronađe i progna Lajev ubojica. Istina je na kraju otkrivena, pa se Jokasta objesila, a Edip je s kćeri Antigonom otišao u atensku općinu Kolon i u gaju eumenidâ umro. Čest motiv u književnosti od antike do danas (Sofoklo, Euripid, Seneka, Corneille, Voltaire, H. von Hofmannsthal, A. Gide i dr.), u glazbi (H. Purcell, A. Sacchini, P. M. Musorgski, R. Leoncavallo, I. Stravinski) i likovnoj umjetnosti (D. Ingres i dr.).

Citiranje:
Edip. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 14. 6. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17064>.