struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Essen [ε'sən], grad u saveznoj pokrajini Nordrhein-Westfalen, zapadna Njemačka; 574 635 st. (2010). Leži u središtu rudarsko-industrijske regije Ruhra, na rijeci Ruhr i na kanalu Rajna–Herne. Sveučilište (osnovano 1972); konzervatorij; instituti; dizajnerski centar. Mnogobrojna kazališta (opera, balet), filharmonija i galerije (Folkwang s djelima francuskih majstora i dr.). Muzeji: zemaljski (geološke, arheološke i druge zbirke), rudarski, sakralni, plakata, tehnički, umjetnosti i dr.). Od kulturno-povijesnih građevina sačuvane su katedrala iz 852., bazilika Sankt Ludgerus iz 1256., vila Hügel (1872; obiteljska vila obitelji Krupp) uz jezero Baldeneysee, Nikolauskirche iz 1907., sinagoga iz 1913. God. 1811., za kontinentske blokade u napoleonskim ratovima, podignute su ovdje, zbog blizine bogatih ležišta ugljena, prve željezare i čeličane, temelji koncerna »Krupp«. Nakon ujedinjenja Njemačke 1871., ta se teška industrija još više razvila, pa je povijest Essena ujedno i povijest Kruppovih tvornica. Razvijene su i industrije preciznih instrumenata, elektroničkih aparata, kemikalija, stakla, tekstila, prehrambenih proizvoda; tiskarstvo. Essen je važno željezničko čvorište i pristanište. – Na području Essena u VII. st. bila je tvrđava. Poslije je to područje dano ženskoj benediktinskoj opatiji, koja je utemeljena 796., i ženskomu samostanu sv. Marije, podignutomu 846. Oko njih se u XI. st. razvilo obrtničko i trgovačko naselje. Pod upravom ženskih samostana naselje je bilo do 1803., kada je sekularizirano. God. 1803–07. i, konačno, od 1815. u sastavu je Pruske. Za bombardiranja 1943. srušeno 2/3 grada.

Citiranje:

Essen. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/essen>.