struka(e):

fiskalna politika (lat. fiscalis: koji se odnosi na fisk), jedan od najvažnijih dijelova ekon. politike, koji za ostvarivanje ciljeva kao instrumente upotrebljava različite oblike javnih prihoda i javnih rashoda. Ima tri velike skupine ciljeva: alokacijske, distribucijske i stabilizacijske, pa se tako razlikuju alokacijska fiskalna politika, distribucijska fiskalna politika i stabilizacijska fiskalna politika. Alokacijskom fiskalnom politikom utječe se na ulaganje i upotrebu gosp. resursa kako bi se ostvarili rezultati različiti od onih do kojih bi dovele privatne aktivnosti u procesu tržišnog odlučivanja. Distribucijska fiskalna politika nastoji korigirati pretpostavke za ostvarivanje rezultata i same rezultate koji proizlaze iz tržišne razdiobe, kako bi oni postali socijalno pravedniji; bavi se razdiobom dohodaka i imovine, ali i šansi, potrošnje i koristi. Danas se sve više pod pojmom fiskalna politika misli na stabilizacijsku fiskalnu politiku, kojoj je zadaća primjenom prava na prikupljanje poreza i izvršavanje rashoda ublažavati oscilacije gosp. aktivnosti uzrokovane djelovanjem tržišta, brinuti se za normalno iskorištenje proizvodnog potencijala i za stabilnost cijena. Stabilizacijska fiskalna politika postaje važan dio ekon. politike nakon velike svj. krize (1933), a posebice nakon II. svj. rata, kada raste popularnost kejnzijanske ekon. teorije i ekon. politike. Kejnzijanski makroekonomski model, za razliku od klasičnoga modela, polazi od pretpostavke da se ekon. sustav ne regulira sam od sebe i da se nužno ne uspostavlja ravnoteža na razini pune zaposlenosti, već je prirodno i uobičajeno stanje inflacijskog ili recesijskog jaza, a fiskalna politika primjenjuje se za njegovo uklanjanje. Kombinacijom povećane drž. potrošnje i smanjenja neto poreza, tj. ekspanzivnom fiskalnom politikom postiže se uklanjanje recesijskog jaza. Nasuprot tomu, ako postoji inflacijski jaz, država mora kombinacijom smanjenja drž. potrošnje i povećanja poreza, tj. restriktivnom fiskalnom politikom, »smiriti« privredu. Nositelji ekon. politike trebali bi voditi anticikličku fiskalnu politiku, tj. u recesiji država treba stvarati budžetski deficit (ili smanjivati budžetski suficit), a u situaciji inflacijskog jaza stvarati budžetski suficit (ili smanjivati budžetski deficit). Stabilizacijska fiskalna politika može djelovati na tri načina – pasivno, odn. putem automatskih stabilizatora, aktivno ili putem diskrecijskih mjera, te na temelju unaprijed utvrđenih pravila. U mnogim industr. zemljama od pol. 1970-ih, a posebice u razdoblju stagflacije i rasta inozemne zaduženosti, fiskalna politika koja se temelji na kejnzijanskom modelu sve se više zamjenjuje restriktivnom fiskalnom politikom utemeljenom na neoliberalnoj doktrini.

Citiranje:

fiskalna politika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/fiskalna-politika>.