struka(e):

flavoni (prema lat. flavus: žut), žuti biljni pigmenti iz skupine flavonoida. Sastoje se od 15 ugljikovih atoma, a temeljnu strukturu flavona karakteriziraju tri prstena, A, B i C. Benzenski prsten A (→ benzen) kondenziran je s tročlanim alifatskim nizom (→ alifatski spojevi) koji zajedno s kisikom tvori zatvoreni šesteročlani prsten C. Na položaju C-4 prstena C nalazi se karbonilna skupina, a na položaju C-2 benzenski prsten B; strukturno su slični flavonolima, uz iznimku hidroksilne skupine na položaju C-3. Znatne količine ovih flavonoida nalaze se u peršinu, celeru, timijanu i ružmarinu.

Kod nekih jaglaca flavoni čine svijetle brašnaste prevlake na stabljikama i listovima. Svojom žutom bojom otopljenom u vakuolama stanica privlače oprašivače u zonu cvijeta. Derivati flavona (apigenin, luteolin i dr.) rašireni su među biljkama. Oni ili njihovi glikozidi dobro apsorbiraju ultraljubičastu svjetlost i time štite biljke od oštećenja. Neke mahunarke (→ leptirnjače) ispuštaju flavone kroz korijenje u tlo, čime potiču prisutne bakterije vrsta Rhizobium na uspostavljanje simbioze.

Citiranje:

flavoni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/flavoni>.