struka(e):
Fraunhofer, Joseph
njemački fizičar i izumitelj
Rođen(a): Straubing, 6. III. 1787.
Umr(la)o: München, 7. VI. 1826.
ilustracija
FRAUNHOFER, Joseph

Fraunhofer [frạu'nho:fəɹ], Joseph, njemački fizičar i izumitelj (Straubing, 6. III. 1787München, 7. VI. 1826). Utemeljitelj spektroskopije. Obrazovao se i radio (od 1806) i bio ravnatelj (od 1818) u Optičkom institutu u Benedictbeuernu, pokraj Münchena. Usavršio akromatični objektiv teleskopa i metodu poliranja leća i zrcala optičkih instrumenata. Prilikom mjerenja svjetlosnih svojstava različitih vrsta stakla, uočio je tamne linije u svjetlosnom spektru plamena natrija i nastavio ih tražiti u spektrima drugih kemijskih elemenata. Izumio je moderni spektroskop (1814), konstruirao aparate za mjerenje valnih duljina svjetlosti; 1821. prvi primijenio difrakcijsku optičku rešetku za istraživanje spektara. U Sunčevu spektru, 1814. otkrio je 574 tamne apsorpcijske linije (Fraunhoferove linije). Te linije potječu od para i plinova u Sunčevoj atmosferi (koji apsorbiraju dio Sunčeve svjetlosti), a manjim dijelom i od apsorpcije u Zemljinoj atmosferi. Zabilježio je stotine spektralnih linija, a mjerenjem njihovih valnih duljina otkrio je da su relativni položaji linija u spektrima kemijskih elemenata stalni, bez obzira na to jesu li izvori svjetlosti plin zagrijan u laboratoriju, izravne Sunčeve zrake ili svjetlost reflektirana s Mjesečeve površine. Otkrio je da tamne linije u spektrima zvijezda imaju različite rasporede i time utemeljio astronomsku spektroskopiju. Danas se po položaju i širini spektralnih linija mogu odrediti kemijski sastav atmosfere Sunca, zvijezda, kemijski sastav drugih svijetlećih svemirskih objekata te izmjeriti mnoge fizikalne veličine (temperatura, tlak, jakost magnetskoga polja, radijalna brzina i dr.). Bio je počasni doktor Sveučilišta u Erlangenu (od 1822), član njemačke Nacionalne akademije znanosti Leopoldina (od 1824). Fraunhoferova difrakcija naziva se ogib koji nastaje kad na zapreku ili pukotine pristiže paralelan snop svjetlosti tj. kad su valne fronte ravnine, te se smatra da je izvor svjetlosti beskonačno udaljen. Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Fraunhofer) i planetoid (13478 Fraunhofer).

Citiranje:

Fraunhofer, Joseph. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/fraunhofer-joseph>.