Frege, Gottlob

ilustracija
FREGE, Gottlob

Frege [fre:'gə], Gottlob, njemački logičar, matematičar i filozof (Wismar, 8. XI. 1848Bad Kleinen, 26. VII. 1925). Studirao matematiku u Jeni i Göttingenu, doktorirao 1873., a habilitirao se 1874. Iste je god. postao privatni docent iz matematike na Sveučilištu u Jeni, gdje je predavao do umirovljenja 1917.

Fregeovo je prvo značajno djelo Pojmovno pismo (Begriffsschrift, 1879), u kojem donosi potpuno novo shvaćanje logike polažući temelje teoriji kvantifikacije i istinosnih funkcija. Tradicionalnu analizu suda u subjekt i predikat zamjenjuje analizom u funkciju i argument. U Osnovama aritmetike (Die Grundlagen der Arithmetik, 1884) nastoji pokazati da se aritmetika zasniva na čisto logičkim načelima (shvaćanje koje se obično naziva logistikom) pa na toj osnovi nudi definiciju pojma broja. Frege uvodi važno razlikovanje značenja ili referencije (Bedeutung) nekog imena (to je sam predmet što ga ime imenuje) i smisla (Sinn) imena (to je način danosti toga predmeta) i na temelju toga nastoji riješiti neke filozofske probleme (npr. problem identiteta). Fregeovo je najveće djelo Osnovni zakoni aritmetike (Grundgesetze der Arithmetik, I–II, 1893–1903). Formalne kontradikcije u sustavu razvijenom u tom djelu, koje je uočio B. Russel, utjecale su da Frege odustane od izdavanja najavljenoga trećeg sveska. Pred kraj života Frege se vratio problemima filozofije jezika.

Važnost i utjecaj Fregeova djela iznimno su veliki. On se, prije svega, može smatrati osnivačem suvremene logike. K tomu, njegov rad na području filozofije matematike označuje prekretnicu u razvoju te discipline. Osobito je značajan filozofski aspekt njegova rada. Izravno je utjecao na neke od najvećih filozofa XX. stoljeća (B. Russell, L. Wittgenstein, E. Husserl), a u mnogim se pogledima može smatrati ocem moderne analitičke filozofije.

Frege, Gottlob. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 31.3.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20547>.