struka(e): |

Giza (Gizeh, arapski Al-Ǧīza [~ i:'za]), grad na lijevoj obali Nila u Donjem Egiptu, upravno središte istoimenoga guvernata i dio metropolitanskoga područja Velikoga Kaira; 4 146 340 st. (2017). Oko stare, tradicionalne gradske jezgre nastaju početkom XX. st. moderne četvrti s veleposlanstvima, upravnim zgradama, hotelima, širokim avenijama. Značajno je kulturno središte; Kairsko sveučilište (osnovano 1908., preseljeno iz Kaira 1924), akademija za arapski jezik (1932), mnogobrojni instituti, Veliki egipatski muzej (otvorenje početkom 2019), zoološki vrt (od 1891) i središte egipatske filmske industrije. Razvijena je metalna (dijelovi za motorna vozila i dr.), cementna, tekstilna, kemijska, kožarska (obuća) i prehrambena industrija. Turizam. Međunarodna zračna luka (otvorena 2018). Na uzvisini na jugozapadnome rubu grada je staroegipatsko sveto mjesto i nekropola s trima velikim piramidama iz doba IV. dinastije (sredina III. tisućljeća pr. Kr.): najveća Keopsova, s velikim brojem odaja, hodnika i prolaza, Kefrenova, s dijelom očuvanom vanjskom oplatom od vapnenca, te najmanja, Mikerinova, prekrivena ružičastim granitom. Oko njih su manje piramide, mastabe, ostatci nastamba graditelja piramida. Na spomen-cesti što vodi od Kefrenove piramide prema faraonovu hramu nalazi se velika sfinga, isklesana u živoj vapnenačkoj stijeni. Od 1979. nalazište je na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. – Od IX. st. mostom povezana s Kairom.

Citiranje:

Giza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/giza>.