struka(e): medicina

glavobolja (lat. cephalea), veoma česta čovjekova tegoba, kojoj je nastanak vezan za opće čimbenike ili pak za strukture koje su osjetljive na bol i prenose bolne osjete iz područja vrata i glave; iz njezina stražnjeg dijela, u kojem je mozak (neurokranij), i njezina prednjeg dijela, koji pripada dišnom i probavnom sustavu (splanhnokranij ili viscerokranij). Glavobolja može biti difuzna (kada boli cijela glava) ili lokalizirana (tj. ograničena na područje, odn. dio glave u kojem leži uzrok bolovima). Glavobolja može biti znak općega poremećaja: zarazne bolesti, poremećaja probave, povišenoga krvnog tlaka, metaboličkih poremećaja, posljedica uzimanja ili obustave lijekova ili drugih tvari itd. S obzirom na strukture osjetljive na bol, glavobolja se može javiti više ili manje tipičnim znakovima i lokalizacijom: pri tumorskom bujanju unutar lubanje, pri upalnim ili krvožilnim procesima, kod mehan. ozljeda i njihovih posljedica, pri procesima koji dovode do povišenja intrakranijskoga tlaka, zbog patoloških promjena u području nosa, paranazalnih sinusa, oka, zvukovoda, unutarnjeg uha i dr. Samo moždano tkivo nema receptora za bol, ali njegovo istezanje ili oštećenje izaziva odgovarajuće, manje ili više karakteristične bolove. Postoje kompleksni i još uvijek nedovoljno objašnjeni poremećaji, karakteristični za čovjeka, od kojih je najpoznatija migrena, pa tzv. glavobolje u skupinama (engl. cluster headache) i dr. Nije rijetka psihogena ili neurotska glavobolja koja nastaje zbog psihičkih uzroka, a može se očitovati kao tenzijska glavobolja, premda ova može imati i druge uzroke. Duž moždanih živaca javljaju se vrlo jaki sijevajući bolovi zbog funkcijskih poremećaja, ili su pak izraz organskih procesa u okolici zahvaćenoga živca; to su neuralgije, od kojih je najpoznatija neuralgija živca trigeminusa. Bolovi u području glave rijetko nastaju kao »prenesena bol« zbog poremećaja u strukturama mozga (npr. »talamička bol«). – Dijagnosticiranje glavobolje zahtjevan je zadatak. Iako je glavobolja većinom prolazan simptom, ona može upozoriti na teže patološke procese u glavi ili u cijelom organizmu. Za ublaženje bolova obično se daju analgetici, ali bolesnika treba upozoriti na štetno djelovanje nekih lijekova, ako ih samostalno i dugotrajno uzima.

Citiranje:

glavobolja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/glavobolja>.