struka(e):

Gračačko polje, polje u kršu Like; obuhvaća 8,2 km². Leži između sjeveroistočnih padina južnoga Velebita i uzvisina ličkoga sredogorja, na 544 do 562 m visine. Dugo je 10 km, široko do 2 km. Veći jugozapadni dio polja pruža se dinarskim smjerom (sjeverozapad–jugoistok), niži je (oko 550 m) i zaravnjen, dok se manji sjeveroistočni dio pruža okomito na dinarski smjer, viši je (560 do 570 m) i raščlanjen. Poljem protječu ponornice Otuča, Ričica, Opsenica, Bašinica, Žižinka, Krivak i dr. Vode Ričice i Krivka prikupljaju se u akumulacijskom jezeru Štikadske bare (Štikada), koje je nastalo za potrebe HE Velebit (1984), smještene na rijeci Zrmanji kraj Obrovca. Jezero se napaja i vodom Otuče, koja podzemnim kolektorom ulazi u jezero, i vodom Opsenice, koja putem kanala ulazi u Ričicu. Jezero je poribljeno, uglavnom pastrvom. Do izgradnje hidroelektrane najniži dijelovi polja (predio Štikadskih bara i Luke) bili su poplavljeni do pet mjeseci godišnje. Tla su plitka i nerazvijena, a djelomično izvire kamenjar, pa nisu pogodna za obradbu. Na ograničenim obradivim površinama uzgajaju se ponajviše krumpir i žitarice; livade i pašnjaci pogodni su za uzgoj ovaca, goveda, svinja. Uza sjeverni rub Štikadskih bara vodi željeznička pruga Zagreb–Split. Poljem prolaze ceste Zagreb–Korenica–Gračac–Split, Gračac–Obrovac i Gospić–Gračac. Naselja su pretežno mala, raštrkana, s mnogim zaseocima. Najveće je naselje Gračac (2060 st., 2021); ostala su naselja: Štikada (197 st.), Grab (35 st.).

Citiranje:

Gračačko polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gracacko-polje>.