struka(e): |

Graubünden [grạu'byndən] (njemački; retoromanski Grischun [grižu:'n], talijanski Grigioni [grio:'ni], hrvatski Grižun), najveći kanton u Švicarskoj; 7105 km², 196 610 st. (2015; 18,2% stranaca). Najveći dio stanovništva govori njemački (74,6%), zatim retoromanski (14,5%) i talijanski (10,2%, 2012). Smješten u istočnome dijelu Švicarske, obuhvaća dolinu gornjeg Inna (Engadin) i alpsko područje (Retijske i Glarnske Alpe) oko gornjega toka rijeke Rajne. Stanovništvo živi pretežno u dolinama (Engadin, Bregaglia, Poschiavo i dr.). Razvijena je poljoprivreda, alpsko stočarstvo i turizam. Mnoga mineralna vrela, kupališta, klimatska lječilišta i zimski športski centri (Sankt Moritz, Davos, Klosters). Upravno središte Chur. – U rimsko je doba to bilo područje provincije Recije. Najprije je postalo posjedom Švapskoga vojvodstva, a zatim se organiziralo u protuhabsburške saveze, koji su se u XV. st. povezali u »Sivi savez« (Ligia Grischa, njemački Graubünden), koji je obuhvaćao i dolinu Valtelline. Napoleon je 1797. pripojio to područje Cisalpinskoj Republici. Kao kanton osnovan 1892; u Švicarskoj Konfederaciji od 1803.

Citiranje:

Graubünden. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/graubunden>.