struka(e): povijest, hrvatska

Henning [he'ning], hrvatska plemićka obitelj njemačkog podrijetla. U XV. i XVI. st. držali su posjede u Zagrebačkoj županiji. Susedgrad (po njemu su nosili pridjevak Susedgradski), Želin, Donju Stubicu i više drugih imanja stekao je Nikola ženidbom Dorom, kćerju Ivana Tótha, koji se spominje kao dvorski vitez (1437–40), član izaslanstva slavonskoga sabora Ladislavu V. Postumu (1456–57) i magistar kraljevih konjušnika (1457). Nikola je bio pristaša palatina Ladislava III. Gorjanskoga, pa je zajedno s njime prvo istupio protiv Hunyadijevaca, a potom podupro izbor Matije Korvina za hrvatsko-ugarskog kralja (1458). Nikolin sin Ivan sudjelovao je na saboru u Budimu na kojem je Habsburgovcima priznato pravo na hrvatsko-ugarsku krunu ako Vladislav II. Jagelović umre bez potomaka (1492). Nakon smrti (1507) Ivanova sina Andrije, posljednjega muškog potomka obitelji, imanja je na temelju ugovora naslijedila supruga Sofija Tuz de Lak, a potom različiti pripadnici obitelji po ženskoj lozi. Prezimenom Henning poslije se služio Andrija Teuffenbach, sin Ivanove kćeri i Andrijine sestre Katarine. Njegov dio susedgradsko-stubičkoga vlastelinstva naslijedile su supruga Uršula Meknyczer i kćeri. Sukobi Uršule i F. Tahyja, kupca drugoga dijela toga vlastelinstva, pridonijeli su izbijanju hrvatsko-slovenske seljačke bune (1573).

Citiranje:

Henning. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 17.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/henning>.