struka(e): veterina

histoplazmoza (histo- + -plazma + -oza), zarazna bolest koju uzrokuju gljivice Histoplasma capsulatum, Histoplasma duboisii i Histoplasma farciminosum. Infekcija s Histoplasma capsulatum javlja se u području rijeke Mississippija u ljudi i u životinja, ali se bolest među njima ne prenosi. Gljivica se nalazi u tlu, a prenose ju ptice svojim izmetom, s time da same ne obolijevaju zbog svoje tjelesne temperature koja je viša nego u sisavaca. Infekcija nastaje dišnim putem, a uzročnik se razmnaža u retikuloendotelnom sustavu pluća, slezene i jetre. Javlja se smanjen broj leukocita, slabokrvnost, mršavost, gdjekad i proljev. Može biti zahvaćen središnji živčani sustav, bubrezi, koštana srž i koža. U ljudi je lijek izbora amfotericin B. Od domaćih životinja najčešće obole psi, zatim mačka, govedo, konj i svinja. Histoplasma duboisii nalazi se u tlu Afrike (afrička histoplazmoza) i od nje obolijevaju ljudi i pavijani. Histoplasma farciminosum uzrokuje infekcije u konja, magaraca, mula i mazgi u zemljama Sredozemlja, Afrike, Azije i u Japanu. Infekcija nastaje najčešće preko kože, a uzročnik se razmnaža u limfnim žilama u koži.

Citiranje:

histoplazmoza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 17.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/histoplazmoza>.