TRAŽI DALJE:
STRUKE:

horizont

horizont (grč. ὁρίζων [ϰύϰλος]: [krug] koji dijeli, ograničuje) (obzor).

1. Vidljivi ili prividni horizont je krivulja duž koje se prividno spajaju nebeska sfera i Zemljina površina. Daljina vidljivoga (prividnoga) horizonta udaljenost je najdalje točke Zemljine površine opažane na vidljivome horizontu, a ovisi o položaju promatrača u odnosu na okolne objekte, o atmosferskim prilikama te o nadmorskoj visini.

Pravi ili astronomski horizont je kružnica na sjecištu nebeske sfere sa zamišljenom ravninom, koja je okomita na vertikalu u promatračevu stajalištu.

Dubina vidljivoga horizonta (horizontska depresija) je kutna razlika između vidljivoga i astronomskoga horizonta. Vidljivi horizont promatran bez prepreka na nekoj površini, npr. na moru, nalazi se ispod astronomskoga horizonta zbog zakrivljenosti Zemljine površine i atmosferske refrakcije.

Umjetni horizont naprava je koja u astronomskoj navigaciji služi za određivanje visine nebeskih tijela sekstantom, posebno kada prividni horizont nije vidljiv. Čini ga reflektirajuća ploha u horizontalnome položaju, koja može biti površina tekućine u mirovanju (najčešće žive) ili zrcalo dovedeno u horizontalni položaj npr. libelom ili giroskopom. Umjetni horizont u giroskopskoj izvedbi služi i kao navigacijski instrument za prikazivanje relativnoga položaja zrakoplova s obzirom na horizontalnu ravninu.

Horizont događaja je granična ploha, matematički određeno rubno područje oko crne rupe, na kojem je brzina oslobađanja jednaka brzini svjetlosti u vakuumu. Unutar horizonta događaja brzina potrebna za napuštanje crne rupe veća je od brzine svjetlosti, pa stoga iz crne rupe ništa (čak ni svjetlost) ne može pobjeći. Polumjer horizonta događaja, gravitacijski ili Schwarzschildov polumjer, ovisi o masi crne rupe.

2. Fenomenologijski pojam kojim se označuje svjetonazorni, vrijednosni, značenjski ili spoznajni vidokrug kolektivne ili individualne svijesti, ali i iskaza, odnosno teksta. Njemački romanist H. R. Jauss, utemeljitelj teorije recepcije, služio se pojmom horizont očekivanja kako bi obilježio epohalni okvir razumijevanja i vrjednovanja književnosti. Takva granica književne svijesti postoji u svim razdobljima, kolika god bila njezina socijalna i individualna pomičnost. Razlikuju se još sociolingvistički horizont, aksiologijski ili ideologijski horizont, intencijski horizont, konsenzualni horizont i referencijski ili predmetni horizont.

Citiranje:
horizont. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 30. 9. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26137>.