Hrvatska Kostajnica

ilustracija
HRVATSKA KOSTAJNICA

Hrvatska Kostajnica (prije Kostajnica), grad na Banovini, 34 km jugoistočno od Petrinje, Sisačko-moslavačka županija; 2130 st. (2011). Leži na lijevoj obali Une, na 110 m apsolutne visine, nasuprot Bosanskoj Kostajnici. U Domovinskome ratu razrušene su župna crkva sv. Nikole s bočnim kapelama (1771) i kasnobaroknim oltarima, crkva sv. Antuna Padovanskoga (1729–46; obnovljena do 1998) i gotička kapela sv. Ane, obnovljena 1720. Tekstilna (donje rublje), kožarska (obuća) i drvna industrija; tiskarstvo. – Prvi se put spominje 1258. u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. kao posjed Costonicha, a 1440. kao utvrda (castellum Kosstanicza) u ispravi kraljice Elizabete. Od 1395. do 1528. Kostajnica je petnaest puta promijenila vlasnike, među kojima su bili Arlandi iz obitelji Aka, Frankapani, Bevenjudi, Ostrožinski i Vuk Branković. Od 1528. do 1566. vlasnik grada bila je obitelj Zrinski. God. 1556. Kostajnicu je osvojio Malkoč-beg, već 1562. postala je središte istoimene nahije, 1578. kapetanije, a potkraj XVI. ili na početku XVII. st. kadiluka. Pod osmanskom vlašću ostala je do 1687. Nakon oslobođenja, ušla je najprije u sastav Banske krajine (1689–1809), potom Napoleonovih Ilirskih pokrajina (1809–15) te Vojne krajine (1815–81). Od 1881. do 1918. bila je dio Zagrebačke županije, a od 1918. do 1941. sjedište istoimenoga kotara. Za vrijeme Domovinskog rata napadana je od srpnja 1991. Evakuirana je i branjena do polovice rujna 1991., kada je okupirana. Oslobođena je u kolovozu 1995. Integracija gradskog područja na desnoj obali Une (utvrda Stari grad) dovršena je 2002. s otvaranjem mosta i graničnog prijelaza prema BiH (razgraničenje na ovom sektoru povremeno osporavaju vlasti BiH i Republike Srpske).

Citiranje:
Hrvatska Kostajnica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26404>.