STRUKE:

inženjerska geodezija

inženjerska geodezija, dio geodezije koji se bavi praktičnom primjenom geodetskih metoda u inženjerstvu, napose u projektiranju i gradnji građevina te u praćenju njihovih deformacija. Najčešće obuhvaća: geodetske radove snimanja terena i izradbe geodetskih podloga koji čine osnovu za početak projektiranja, dopunska mjerenja terena tijekom izradbe detaljnijih projekata i same gradnje, iskolčenje građevine, kontrolu dimenzija građevine tijekom gradnje i nakon njezina završetka, te nadzor nad pomacima i deformacijama građevine tijekom njezine eksploatacije.

Zbog najuže povezanosti prometnica (ceste, želj. pruge), mostova, tunela, kanala, nasipa, dalekovoda, žičara i sl. s geogr. odnosima i topografskim uvjetima na terenu, posebno su važni geodetski radovi koji prate njihovo projektiranje i izgradnju. Gl. zadaća idejnoga projekta takve građevine (primjerice ceste) određivanje je njezina položaja u prostoru (→ trasiranje), što se nekoć obavljalo izravno na terenu, a danas se izvodi na kartama i planovima. Zato se već za idejnu fazu projektiranja trebaju snimanjem terena osigurati kvalitetne geodetske podloge, najčešće uz pomoć tahimetrije ili uz pomoć snimaka dobivenih iz zraka fotogrametrijom. Nakon odabira trase slijede detaljnija geodetska istraživanja i izmjera za izradbu gl. projekta te iskolčenja i dopunska mjerenja nužna za početak gradnje.

Iskolčenjem se projektirane građevine s planova prenose na teren, a to se izvodi obilježavanjem karakterističnih točaka u položajnom i visinskome smislu. Najprije se iskolčuju gl. osi građevine, čime se definiraju njezin opći položaj i orijentacija. Pritom se najčešće polazi od točaka geodetske osnove koja je služila za izmjeru terena u prethodnim fazama radova. Glavne osi osnova su za detaljno iskolčenje.

Tijekom izgradnje građevine, a napose nakon njezina završetka, često se geodetskim mjerenjima utvrđuju otkloni dimenzija od projektiranih, te ponašanje građevine pod opterećenjem u pogledu pomaka (npr. slijeganje) i deformacija (npr. progib pojedinih elemenata). Ta se mjerenja kod pojedinih objekata (brane, mostovi i sl.) provode i kontinuirano tijekom eksploatacije građevine, a gl. im je uloga provjera sigurnosti nosive konstrukcije. Kako bi se bolje upoznale zakonitosti ponašanja konstrukcija, slična se opažanja provode i u znanstv. svrhe. Pomaci i deformacije mjere se različitim metodama, a u novije su doba najistaknutije optičke, mehaničke, hidrostatičke, fotogrametrijske, elektroničke i seizmičke metode.

Citiranje:
inženjerska geodezija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 29. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27735>.