struka(e):

iseljeništvo, stanovništvo koje napušta domovinu i nastavlja živjeti u drugoj zemlji. Iseljivanje potiču potisni i privlačni čimbenici. Potisni su najčešće teške gospodarske i političke prilike u zemlji iseljenja, a privlačni su viši životni i demokratski standard u zemlji doseljenja. Različito je zakonski definirano u pojedinim državama i razdobljima. God. 1910. Hrvatski sabor izglasovao je prvi Osnovni zakon o iseljeništvu, prema kojemu se iseljenikom smatrao onaj tko na neodređeno vrijeme otputuje u inozemstvo »da ondje nađe trajnu privredu«. Poslije je trajnost boravka u inozemstvu postala važan kriterij za definiranje iseljeničkoga statusa. Jugoslavenske vlasti nakon II. svjetskog rata razlikovale su iseljenike od »radnika na privremenom radu u inozemstvu«, pod kojima su se podrazumijevali ekonomski emigranti u zapadnoeuropskim zemljama. One su također razlikovale »iseljenika« od »emigranta«. Potonje je označavalo političkog emigranta, neprijateljski orijentiranoga prema Jugoslaviji i njezinu političkom sustavu. Ta je razlika nestala stvaranjem Republike Hrvatske. U suvremenoj hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj terminologiji pod pojmom iseljeništva razumije se trajno prekomorsko emigriranje, ponajprije u zemlje Sjeverne i Južne Amerike, Australiju, Novi Zeland i Južnu Afriku. U zemljama doseljenja iseljenici su podvrgnuti procesima adaptacije, integracije i asimilacije. Brzina tih procesa ovisi o mnogim čimbenicima (broju, prostornome rasporedu, društvenom okupljanju, vezama s domovinom, svijesti o privremenom ili trajnome boravku …), a posebice o politici zemlje domaćina prema useljenicima. U prošlosti se najčešće primjenjivala politika melting pota (»lonca za topljenje«), radi zatiranja manjinskih skupina, dok se od 1960-ih sve više primjenjuje politika multikulturalizma, prema kojoj, zbog pojačana zanimanja za ljudska i etnička prava, službena politika zemalja useljenja tolerira pa i potiče različitosti. Unatoč promjeni politike, asimilacija iseljenika pokazuje se neizbježnom, osobito kada su u pitanju naraštaji rođeni u iseljeništvu.

Citiranje:

iseljeništvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/iseljenistvo>.