struka(e):

ivanovci (lat. Ordo militiae Sancti Joannis Baptistae hospitalis Hierosolymitani ili Ordo fratrum hospitaliorum Hierosolymitanorum), katolički viteški red nastao u Jeruzalemu oko 1070. ili 1099. kojemu je svrha bila dvorenje bolesnika i ranjenika. Ime je dobio po prvome samostanu u Jeruzalemu, koji se nalazio kraj crkve sv. Ivana Krstitelja. Sastojao se od oružanih vitezova, bolničara i svećenika. Odjeća im je bila oklop ili redovnička halja, a preko nje crni plašt s bijelim križem na leđima. Kada su Saraceni (1187) zauzeli Jeruzalem, sjedište su premjestili u tvrđavu Akko, a nakon njezina pada nakratko su boravili na Cipru, zatim na Rod(os)u (1310–1526) te na Malti do 1798. Danas im je sjedište u Rimu (→ malteški red). U Hrvatskoj su osnovali prvi samostan potkraj XII. st. u Marči; 1312. preuzeli su templarske samostane i imanja te sjedište prenijeli u Vranu. Najznačajniji Hrvat među vranskim priorima bio je Ivan od Paližne. Ivanovci su u više navrata sudjelovali u borbama protiv Turaka. U XV. st. postupno su nestali, pa je papa 1465. njihove posjede ustupio kraljevskom fisku.

Citiranje:

ivanovci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ivanovci>.