struka(e):

Jagelovići, litavsko-poljska dinastija koja je potekla iz braka Jagela, litavskoga kneza i poslije poljskog kralja Vladislava II. Jagela, i Jadvige, poljske kraljice iz anžuvinske dinastije. Zahvaljujući mnogobrojnim dinastičkim brakovima Jagelovići su do 1500. zavladali Poljskom, Litvom, Češkom, Ugarskom i Hrvatskom. U Poljskoj su Jagelovići u muškoj liniji izumrli 1572. sa Sigismundom II. Augustom, pa je na prijestolje došao Sigismund III., sin Katarine, sestre poljskog kralja Sigismunda II. Augusta, i kralja Ivana III. iz švedske dinastije Vasa, koja je držala poljsko prijestolje do 1688. Vladislav III., Jagelov sin, postao je 1440. kralj Ugarske i Hrvatske (kao Vladislav I.); poginuo je kraj Varne 1444. Vladislav, Jagelov unuk i sin Kazimira IV. Jagelovića, postao je 1471. češki kralj (kao Vladislav V.), a 1490. i kralj Ugarske i Hrvatske (kao Vladislav II.). God. 1516. naslijedio ga je jedini muški potomak Ludovik II. Njegovom pogibijom na Mohačkome polju (1526) utrnula je ta loza, a na hrvatsko-ugarsko prijestolje došao je Ferdinand I. Habsburgovac, koji se oženio Anom, Ludovikovom sestrom.

Citiranje:

Jagelovići. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/jagelovici>.