struka(e):
ilustracija
JEDNOSUPNICE, poprečni prerez kroz internodij stabljike kukuruza (Zea mays): 1. rastresito raspoređeni provodni snopići, 2. osnovni parenhim, 3. hipodermalni sklerenhimski prsten

jednosupnice (Liliatae, Monocotyledoneae), razred kritosjemenjača (Magnoliophytina, Angiospermae). Za razliku od dvosupnica, one na klici imaju samo jednu supku, po čemu su dobile ime. Klicin korijenak brzo ugiba, pa se ne razvija glavni korijen, već ga u drugome dijelu stabljike nadomještaju sekundarni stabljični korijeni. U stabljici se najčešće razvijaju zatvorene kolateralne žile koje se sastoje od jednoga ksilemskoga dijela okrenutoga prema sredini i jednoga floemskog dijela okrenutoga prema površini stabljike. One su smještene bez reda, tj. nisu poredane u krugu kao u dvosupnica. U stabljici nema kambijskoga prstena (→ kambij), pa ne rastu sekundarno u debljinu niti su oštro lučeni kora, drvo i srčika kao u dvosupnica. Listovi su većinom poredani izmjenično, najčešće u 2 ili 3 reda, rijetko su nasuprotni ili u pršljenu, najčešće su sjedeći, rjeđe na peteljkama, pretežito su jednostavni, linearni ili jajoliki. Obično imaju usporedne žile, a rijetke su iznimke s mrežastom nervaturom. Pazušni (bočni) pupovi nose samo jedan predlistić s leđne strane. Svi dijelovi tipičnoga cvijeta jednosupnica smješteni su u pet pršljenova (pentaciklični), po tri člana u pršljenu (trimerni), rijetko četiri (tetramerni). U primitivnijih skupina (podrazred Alismatidae) javlja se veći broj plodnih listova raspoređenih zavojito, dok su u savršenijih skupina pojedini dijelovi cvijeta reducirani.

Jednosupnicama pripada oko 65 porodica s više od 2350 rodova i više od 40 000 vrsta. Pretežito su zeljaste, rijetko drvenaste biljke (npr. palme), najčešće rastu na kopnu, ali mnoge i u slatkim vodama, ili su močvarne, a rijetke žive u moru (»morske trave«). Vrstama su najbogatije porodice kaćuna (oko 20 000), trave (oko 6000) i šaševi (oko 3000). Mnoge se jednosupnice uzgajaju kao važne poljodjelske kulture, primjerice ječam, raž, pšenica, zob, kukuruz, riža, proso, ili kao ukrasne biljke, npr. mnoge vrste kaćuna (orhideja) ili por. ljiljana, sunovrata, perunika, palme.

Citiranje:

jednosupnice. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/jednosupnice>.