STRUKE:

Jefferson, Thomas

ilustracija
JEFFERSON, Thomas

Jefferson [62721e'fəɹsən], Thomas, američki pravnik, državnik, pisac i arhitekt (Shadwell, 13. IV. 1743Monticello, posjed kraj Charlottesvillea, 4. VII. 1826). Odvjetnik i plantažer, 1769–74. član zakonodavne skupštine Virginije, prvoga predstavničkog tijela u Sjevernoj Americi. Kao član Kontinentalnoga kongresa (1775–76) izabran je u povjerenstvo za izradbu Deklaracije o nezavisnosti, koju je uglavnom sam sastavio. Godine 1776. ponovno je postao član zakonodavne skupštine Virginije, pa je zaslužan što je prvi put u modernoj povijesti odijeljena crkva od države i proglašena puna sloboda vjeroispovijesti. Bio je guverner Virginije 1779–81., a 1783–84. ponovno član Kongresa; njegovim je zauzimanjem uveden novi decimalni sustav novca; nije uspio u svom zahtjevu da se ropstvo zabrani na cijelom području SAD-a. God. 1784–89. bio je poslanik u Francuskoj, 1790–93. državni tajnik (ministar vanjskih poslova) u vladi G. Washingtona. Predvodio političku skupinu »demokratskih republikanaca«, koji, nasuprot federalistima i ideji industrijskoga kapitalističkoga razvoja, težište stavljaju na farmere, odnosno šire slojeve stanovništva (kasnije se prozvali Demokratska stranka). Bio potpredsjednik (1797–1801) i treći predsjednik SAD-a (dva mandata, 1801–09). Njegov je najveći predsjednički pothvat što je 1803. od Francuske izuzetno povoljno (samo 15 milijuna dolara) otkupio Louisianu, golemo područje do Mississippija. Godine 1809. povukao se iz političkog života. – Jefferson je bio istaknuti filozof i politički pisac, sljedbenik J. Lockea i predsjednik Američkog filozofskog društva. U političkom eseju Sažeti pregled prava britanske Amerike (A Summary View of the Rights of British America, 1774), dokazivao je da britanski parlament nema ovlasti donositi zakone za kolonije. U knjizi Bilješke o državi Virginiji (Notes on the State of Virginia, napisano 1782., objavljeno 1785) dao je cjelovit pregled Virginije, njezinih prirodnih bogatstava, stanovništva, gospodarstva, društvenog i političkog života. U tom djelu razvija bitne ideje svoje teorije demokratske republike: zaštita neotuđivih sloboda i prava čovjeka, ekonomska neovisnost pojedinca, dioba vlasti, decentralizacija i dekoncentracija političke moći. – Bio je utjecajan arhitekt i jedan od najaktivnijih američkih graditelja svojega doba, sljedbenik A. Palladija i europskoga klasicizma. Projektima za Kapitol u Richmondu (1785–99) pokrenuo je tzv. Greek Revival i stvorio prototip službene arhitekture u SAD-u. Izgradio je vlastitu kuću u Monticellu (1767–1809), sudjelovao u planiranju Washingtona (od 1792), a također je izradio nacrte (1817–26) za Sveučilište Virginije u Charlottesvilleu koje je sam osnovao 1819. i bio mu rektorom. Uz to proučavao je Novi zavjet, istraživao indijanske dijalekte i potaknuo stvaranje prve sustavne zbirke američkih indijanskih dijalekata, skupljao i klasificirao fosile i dr.

Citiranje:
Jefferson, Thomas. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 22. 6. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28924>.