struka(e):

kibuc (hebr. qibbūṣ [kibu:'c]: okupljanje, zajednica, mn. qibbuṣīm), zajedničko naselje zatvorena tipa u Izraelu. Članovi se uzdržavaju radom na poljoprivrednim dobrima i industrijskom proizvodnjom. Članstvo je u kibucima dobrovoljno, članovi su ravnopravni i zajednički rade i dijele imovinu. Imaju osiguran smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu i izobrazbu. Skrb za djecu i stare članove obitelji zajednička je. Kibuci se razlikuju od mošavima (hebr. mošav), naselja u kojima se proizvodi na kooperativnoj osnovi, gdje su očuvani privatno vlasništvo i inokosne obitelji. Prvi je kibuc osnovan u Deganiji (Deganya) na području Galilejskoga jezera 1909. Nekoliko kibuca osnovali su useljenici iz Hrvatske i drugih dijelova nekadašnje Jugoslavije, najviše iz Makedonije. Kibuci su imali značajnu ulogu u prihvatu i smještaju izbjeglica i useljenika iz dijaspore (»Kibuc galujot«: zajednica iseljenikȃ) i njihovoj integraciji u izraelsko društvo (»Mizug galujot«). Godine 1954., u velikoj kampanji naseljavanja (»bitka za selo«), smješteni su mnogobrojni novi doseljenici u manje razvijena područja Izraela, čime je utemeljeno više od 400 novih kibuca i mošavima s približno 400 000 žitelja. Prema podatcima iz 1995. u približno 260 kibuca živjelo je 128 800, a u mošavima 176 400 stanovnika Izraela. Kibuc se naseljava na zemljištu »Keren kajemet le Yisrael«, Nacionalnoga zemljišnoga fonda, osnovanog od Svjetske cionističke organizacije, u koji su Židovi iz dijaspore uplaćivali sredstva za zakup zemlje na 49 godina (židovska tradicija) i ne može se prodati ni otuđiti. Prvobitno samo poljoprivredne zadruge, kibuci su u međuvremenu razvili industrijsku proizvodnju (plastike, gume, metala, hrane, papira, kemijskih, električnih i elektroničkih proizvoda, farmaceutske i kozmetičke industrije i dr.). – Kao posebni oblik tradicije kolektivizma kibuc je uspio zaživjeti u izraelskom društvu zahvaljujući dvama razlozima. Prvo, osnivačka je ideja cionistička: korjenita promjena načina života židovskih doseljenika nakon povratka u svoju zemlju (Cion). Drugo, kibuc se ekonomski prilagođivao vanjskim zakonima tržišta, uvodeći moderne industrijske pogone, u novije doba razvijajući i turističke programe, a također tehnološki razvijajući poljoprivrednu proizvodnju. Danas članovi mnogih kibuca imaju visok životni standard, često viši od okolnoga stanovništva. Pod pritiskom društvene modernizacije, međutim, mijenja se unutarnja organizacija kibuca pa se napuštaju neke stare kolektivističke vrijednosti u korist individualizma, osobito kada je riječ o odgoju djece u kojem roditelji dobivaju sve veći utjecaj.

Citiranje:

kibuc. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kibuc>.