TRAŽI DALJE:
STRUKE:

kitolov

ilustracija
KITOLOV, tvornica ulja u New Bedfordu oko 1910.
ilustracija1ilustracija2

kitolov, lov na kitove zbog hrane i ulja. Trgovina na veliko kitovim proizvodima ugasila se 1980-ih zbog drastična smanjenja broja kitova. Kitolov se zadržao u manjem opsegu (1343 kita 2000. god. prema 66 026 kitova 1962), unatoč zabrani Međunarodne komisije za kitolov (engl. IWC), a love se patuljasti kit, edenski kit, kit perajar, ulješure i još neke vrste. Za kitolov su u prošlosti bile najznačajnije vrste: glavata ulješura (Physeter macrocephalus), u području Azora, Kapverdskoga otočja, Antarktika, a poslije Islanda i Hebrida; plavetni kit (Balaenoptera musculus), na sjevernoj polutki i u antarktičkim vodama; kit perajar (Balaenoptera physalis), u antarktičkim vodama. Grbavi kit (Megaptera novaeangliae), ledeni kit (Balaena glacialis) i grenlandski kit (Balaena mysticetus) gotovo su istrijebljeni. – Kitovi su se lovili već od najstarijega doba, isprva čamcima uz obalu, a od XIV. st. jedrenjacima na otvorenu moru oko Islanda, Grenlanda i Newfoundlanda. Ubijalo ih se harpunima iz čamaca, a od 1863. i eksplozivnim harpunom, što ga je patentirao Norvežanin Svend Foyn, koji je uveo i kitolovce na motorni pogon. U njegovoj najrazvijenijoj fazi, u kitolovu su sudjelovali brodovi tvornice ili matice i manji brodovi kitolovci (duljine 60 m). Za otkrivanje kitova koristili su se i helikopteri i podvodni sonar. Kitolovci su na pramcu imali top kojim se na kita izbacivao harpun s eksplozivnim punjenjem odgođena djelovanja. U pluća usmrćene životinje upuhivao se komprimirani zrak kako bi se održala na površini vode. Kada je bilo ubijeno 4 do 6 kitova, kitolovac bi ih pokupio i dovukao do broda tvornice specijalno opremljenoga za izvlačenje, komadanje i preradbu lovine. Preradba plavetnoga kita, teškoga oko 100 t, trajala je oko 45 min. Od kita se iskorištava 50 do 80% ulja, 40 do 70% kostiju i 6 do 8% mesa. Ulje kitova usana jestivo je pa se upotrebljavalo za kuhanje i za pripremu margarina, a nejestivo se rabilo za industrijske proizvode (npr. svijeće, sapuni, kozmetika, parfemi). Ulje se izdvaja, kuhanjem pod tlakom, iz mesa nejestivih vrsta te kostiju. Ostatak iz tog procesa prerađuje se u gnojivo i stočnu hranu. Uvođenjem hladnjača meso jestivih vrsta moglo se sačuvati pa se u Japanu prerađuje i za ljudsku hranu. Zbog opasnosti od istrjebljenja kitova neracionalnim lovom, 1946. je osnovana Međunarodna komisija za kitolov, koja je donosila odredbe za zaštitu kitova, kao npr. propis o broju i veličini kitova koji se smiju godišnje uloviti, potpunu zabranu lova na određene vrste, zaštitna područja za kitove i dr. Komisija je predložila zabranu komercijalnoga kitolova s početkom 1986., ali je nekoliko zemalja, kao Japan, Norveška i Rusija, zadržalo smanjen obujam kitolova pod izlikom lova radi znanstv. istraživanja. God. 1994. Komisija je zabranila kitolov južno od 40. paralele. Norveška i Japan nastavili su s lovom, unatoč zabrani. Mnoge dragovoljne neprofitabilne organizacije nastoje spriječiti ponovno uvođenje komercijalnoga kitolova.

Citiranje:
kitolov. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31681>.