kolosijek, prometni trak namijenjen kretanju prisilno vođenih vozila (željeznica, tramvaj i dr.). Željeznički kolosijek dio je gornjeg ustroja željezničke pruge, a sastoji se od dviju usporednih čeličnih tračnica, koje su uz pomoć vijaka, ploča i dr. (kolosiječni pribor) pričvršćene na poprečno položene drvene, željezne ili betonske pragove koji su usađeni u čvrstu podlogu od tucanoga kamena (kolosiječni zastor). Kolosijek bez kolosiječnoga zastora izvodi se npr. u tunelima i na mostovima. Osim glavnoga kolosijeka, koji je dio kolosijeka otvorene pruge, u želj. stanicama postoji i mreža sporednih kolosijeka, koji služe za istodobno zadržavanje više vlakova i za ranžiranje želj. kompozicija. Slijepi kolosijek odvojak je koji završava graničnikom s odbojnicima, a upotrebljava se za smještaj želj. vozila izvan prometa ili za utovar i istovar tereta.
Prema međunar. standardima, razmak između tračnica iznosi 1435 mm za želj. pruge normalnoga kolosijeka, dok se pruge s razmakom manjim od normalnoga nazivaju uskotračnima (pruge uskoga kolosijeka), a one s većim razmakom širokotračnima (pruge širokoga kolosijeka). Normalna širina kolosijeka prvi je put primijenjena pri gradnji pruge Stockton–Darlington (1825), gdje je razmak među tračnicama bio određen prema razmaku kotača tadašnje poštanske kočije (4 stope i 8,5 palaca). Ta se širina kolosijeka ubrzo proširila eur. zemljama, a danas se nalazi u dvije trećine svih izgrađenih pruga na svijetu. Neke su zemlje zbog vojnih i strateških razloga gradile pruge s većim razmakom tračnica: Španjolska, Portugal, Čile, Argentina i Indija (1676 mm) te Rusija (1524 mm). Druge su zemlje prišle izgradnji uskotračnih pruga, jer su se te pruge mogle bolje prilagoditi brdskomu i planinskomu terenu, pa su zato bile jeftinije: Južnoafrička Republika i Japan (1067 mm) te Brazil, Švicarska i Grčka (1000 mm).
Na području Hrvatske, kao uskotračne građene su 1890–1907. slavonsko-podravske željeznice sa širinom kolosijeka od 1000 mm i u ukupnoj duljini od približno 180 km. Širina kolosijeka od 760 mm primijenjena je na dubrovačkom području kao nastavak bos.herc. željeznice, a iste širine kolosijeka bila je i pruga Solin–Sinj (1903) u duljini od 45 km. Danas su sve uskotračne želj. pruge u Hrvatskoj demontirane, a dopuštena je samo izgradnja pruga normalne širine kolosijeka.
