struka(e): zoologija
ilustracija
KOLUTIĆAVCI, Annelida, usporedna shema građe: A – sa strane, B – s trbušne strane, C – poprečni prerez kroz kolutić; 1. leđna krvna žila, 2. probavilo, 3. crijevni otvor, 4. usta, 5. trbušna krvna žila, 6. cerebralni ganglij, 7. trbušna živčana vrpca, 8. metanefridij, 9. gonade, 10. pigidij, 11. prostomij, 12. trepetljikava jamica, 13. crijevo, 14. leđna mezentera, 15. epiderma, 16. uzdužni mišići, 17. prstenasti mišići, 18. peritonij, 19. celom

kolutićavci (Annelida), koljeno crvolikih životinja kojima je bilateralno simetrično tijelo izvana kolutićavo (segmentirano), a kolutići su jasno odijeljeni udubljenjima. Na segmentima mnogi kolutićavci imaju parapodije i na njima znatno dulje čekinje. Imaju razvijen probavni sustav, krvotok i organe za izlučivanje (metanefridije), koji se otvaraju u celomne komore (→ celom). Kolutićavci imaju tipičan ganglijski živčani sustav s po jednim parom ganglija u svakome segmentu; gangliji prvoga segmenta nešto su bolje razvijeni i u svezi su s različitim osjetnim organima, te formiraju tzv. nadždrijelne ili cerebralne ganglije. Neki su kolutićavci hermafroditi, a neki odvojenih spolova. Imaju jako izraženu sposobnost obnavljanja. Od morskih kolutićavaca poznata je ličinka trofohora, zanimljiva za filogenetska istraživanja. Neke vrste žive u slatkoj vodi, neke u vlažnoj zemlji, a neke su paraziti. Dijele se na pet razreda: mnogočetinaši (Polychaeta), pojasnici (Clitellata), zvjezdani (Echiuroidea), štrcaljci (Sipunculoidea) i morski nametnički razred Myzostomida.

Citiranje:

kolutićavci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/koluticavci>.