Komori (Unija Komorâ; francuski Union des Comores [yn·j' de kɔmɔ:'ʀ], komorski Udzima wa Komori, arapski Ǧumhūriyyat al Qamar al Muttaḥida), otočna država u sjevernom dijelu Mozambičkoga kanala (Indijski ocean), oko 300 km sjeverozapadno od otoka Madagaskara i istočno od afričkoga kopna (Mozambik); 1862 km².
Prirodna obilježja
Država obuhvaća otoke arhipelaga Comores – Ngazidja, Nzwani (Ndzuwani) i Mwali s okolnim manjim otočićima, izuzevši otok Mayotte (pod francuskom upravom). Pretežno goroviti otoci vulkanskoga su podrijetla, različite geološke starosti. Najmlađi je i najveći (1148 km²) otok Ngazidja (francuski Grande Comore), koji je ujedno i najviši: u južnom dijelu otoka izdiže se 2361 m visok aktivni vulkan Karthala. Sjeverno od vulkana nalazi se stjenovita zaravan La Grille, prosječne visine 610 m. Obala je otoka bez većih zaljeva. Otok Mwali (Mohéli) najmanji je (290 km²) i najniži (do 790 m). Šumoviti otok Nzwani (Anjouan; 424 km²) izdiže se, u središnje položenom vulkanskom masivu (Ntingi), do 1575 m. Otoci su slabo razvedeni, okruženi koraljnim grebenima. Ukupna duljina obala Komora iznosi 340 km.
Klima je tropska s prosječnom godišnjom količinom oborina od 1100 mm na istočnim obalama do 4000 mm na zapadnim obalama (Karthala primi i do 8700 mm oborina). Od studenoga do travnja puše pretežno sjeverozapadni monsun, koji donosi vruć i vlažan zrak, a od svibnja do listopada puše suh i hladniji jugoistočni pasat. Srednja temperatura zraka Moronija iznosi u siječnju 27,2 °C, a u srpnju 23,9 °C.
U biljnom pokrovu prevladava savana s kserofitnim šumama; zbog intenzivne sječe tropska šuma prekriva manje od 3% površine (uglavnom iznad 400 m visine). Uz obalu ima mangrova, na koje se prema unutrašnjosti nastavljaju gajevi kokosovih palmi, banana, mangovca i dr. Otoci s okolnim morem bogati su rijetkim životinjskim vrstama (Latimeria chalumnae jedini je živući predstavnik resoperki).
Stanovništvo
Prema popisu iz 1980. u Komorima je živjelo 335 150 st., 1991. god. 453 200 st., a 2003. god. 575 660 st. ili 309,2 st./km²; prema procjeni 2013. god. na otocima je živjelo 743 797 st. Oko 150 000 stanovnika Komora živi izvan domovine, od čega oko 80% u Francuskoj i na otoku Mayotteu. Najgušće je naseljen otok Nzwani, na kojem žive 243 732 st. (2003) ili 574,8 st./km²; na Ngazidji živi 296 177 st. ili 258,0 st./km², a najrjeđe je naseljen Mwali s 35 751 st., odnosno 123,3 st./km². Stanovnici Komora mješanci su Malagasa, crnaca, Malajaca i Arapa. Službeni su jezici komorski (shikomor; arabizirano narječje svahilija), francuski i arapski jezik. Islam je službena religija i ispovijeda ga većina stanovništva (muslimani suniti; 98%). U razdoblju 2007–12. broj stanovnika rastao je prosječno po stopi od 2,7% godišnje, što je prvenstveno posljedica visokoga prirodnog priraštaja (27,1‰, 2012). Stopa nataliteta, iako se smanjuje, još je uvijek visoka (33,8‰, 2012., a 40,2‰, 1999), a stopa mortaliteta (6,7‰, 2012) niža je od svjetskog prosjeka (8,1‰); visoka je i smrtnost dojenčadi (72,8‰, 2010). Zbog visokoga nataliteta stanovništvo je vrlo mlado; u dobi je do 14 godina 42,7% stanovništva, od 15 do 64 godine 54,3%, a u dobi od 65 i više godina samo 3,0% (2006). Očekivano trajanje života za žene iznosi 62,5 godina, a za muškarce 59,7 godina (2011). Ekonomski je aktivno 247 000 st. (2012). Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom (45,2%, 2003); u proizvodnim djelatnostima radi 20,1% stanovništva, a u uslužnim 34,7%. Nepismeno je 25,1% stanovništva starijeg od 15 godina (2010). Sveučilište je 2003. osnovano u Moroniju. Glavni je i najveći grad Moroni (41 557 st., 2003) na otoku Ngazidja. Ostala su veća naselja (2003) Mutsamudu (20 828 st.) na otoku Nzwani i Fomboni (12 881 st.) na otoku Mwali. Sva su veća naselja smještena na obalama otoka. U gradovima živi 28,3% stanovništva (2011).
Gospodarstvo
Komori su u skupini najsiromašnijih zemalja. BDP po stanovniku iznosi 710 USD (2002); oko 40% BDP-a ostvaruje se u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Gospodarski razvoj otežavaju učestale vremenske nepogode (cikloni), oskudni prirodni izvori, slaba obrazovanost, prometna nerazvijenost i dr. Približno 60% stanovništva ima dnevni prihod manji od 2 USD. Povremeno ili stalno u inozemstvu je zaposleno oko 35% radne snage; radničke doznake iznose oko 70 milijuna USD godišnje i značajan su prihod u platnoj bilanci. Glavni su izvozni proizvodi parfemi, vanilija, klinčić i dr. Najveći udjel u vanjskoj trgovini Komori imaju s Francuskom (oko 40%), te sa SAD-om, Singapurom, Kenijom i Južnoafričkom Republikom.
Promet
Cestovna mreža duga je 793 km, od čega je 70% asfaltirano (2004). Glavne su luke Moroni, Fomboni i Mutsamudu. Međunarodna je zračna luka Hahaya kraj Moronija.
Novac
Novčana je jedinica komorski franak (franc; CF, KMF).
Povijest
Prvi tragovi ljudske prisutnosti na području današnjih Komora mogu se pratiti od VI. st. Od X. st. Komori su bili logistička postaja na putu arapskih trgovaca između Afrike, Arabije i Indije. U XV. i XVI. st. Komore su kolonizirali Arapi i na njima osnovali nekoliko sultanata. Iako su portugalski istraživači otkrili otoke već početkom XVI. st., prvi Europljanin koji se iskrcao na Komore bio je Englez James Lancaster (1591). Unatoč prisutnosti europskih kolonijalnih sila u području Indijskog oceana, Komori su u XVII. i u prvoj polovici XVIII. st. ostali pod arapskom vlašću, tijekom koje su se na otoke naseljavali robovi s afričke obale i s Madagaskara. God. 1843. otok Mayotte, a 1866. cijelo otočje postalo je francuskim protektoratom. Pošto je 1912. abdicirao posljednji komorski sultan, Francuska je Komore proglasila kolonijom, koju je 1914. podredila guverneru Madagaskara. Nakon kapitulacije Francuske, Velika Britanija zauzela je 1942. Komore i podvrgnula ih vladi Slobodne Francuske. God. 1946. Komori su postali francuski prekomorski teritorij. U prosincu 1961. dobili su samoupravu, a nakon referenduma (1974) ostvarili su neovisnost 6. VII. 1975; za predsjednika je bio izabran Ahmed Abdallah, koji je svrgnut državnim udarom u kolovozu 1975 (ponovno je bio na vlasti 1978–89). Na osnovi referenduma održanoga 1976. otok Mayotte ostao je francuski posjed (prekomorski departman). Federalna islamska republika proglašena je 24. V. 1978. Otoci Nzwami i Mwali pokušali su odcjepljenje u kolovozu 1997; nakon neuspjele intervencije komorskih snaga (1997), priznata im je autonomija (1999). Početkom 2000. pobunjenici na Nzwamiju ponovno su zahtijevali neovisnost. Tijekom 1975–2001. bilo je dvadesetak državnih udara i neuspjelih pučeva, uz česte intervencije francuske vojske radi održavanja režima (na vlasti se promijenilo desetak predsjednika). Nakon državnog udara u travnju 1999. na vlasti je do 2006. bio Azali Assoumani (2002. izabran je za predsjednika). God. 2006–11. predsjednik je bio Ahmed Abdallah Mohamed Sambi. U ožujku 2008. vojnom intervencijom uz pomoć međunarodnih snaga Afričke unije spriječen je pokušaj pobune na Anjouanu. Od 2011. predsjednik je Ikililou Dhoinine (2006–11. zamjenik predsjednika).
Politički sustav
Prema Ustavu od 2. I. 2002., Komori su savezna republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Na čelu je države predsjednik republike koji se rotira između izravno izabranih predsjednika triju glavnih otoka svake 4 godina. Izvršnu vlast ima Vijeće ministara koje bira predsjednik republike. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Skupština Unije (Assemblée de l’Union) sa 33 zastupnika (24 biraju izravno građani, a 9 biraju skupštine triju najvećih otoka). Biračko je pravo opće i jednako za sve državljane s navršenih 18 godina života. Vrhovni sud obnaša najvišu sudbenu vlast. Administrativno je država podijeljena na 3 otoka koji imaju autonomiju i svoje organe vlasti, predsjednika i vijeće, te 4 općine. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 6. srpnja (1975).
Političke stranke
Konvencija za obnovu Komora (Convention pour le renouveau des Comores – akronim CRC), osnovana 1999. Bila je na vlasti od 1999. do izbora 2004., kada je otišla u oporbu. Tabor autonomnih otoka (Camp des îles autonomes – akronim CdIA), osnovan 2004. Koalicija je regionalnih stranaka, protivnica saveznoga predsjednika Azalija Assoumanija. CdIA je na vlasti od izbora 2004.
