TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Korčula

ilustracija
KORČULA, grad
ilustracija1ilustracija2

Korčula, grad i luka na sjeveroistočnoj obali otoka Korčule; 2839 st. (2011). Stari dio grada (2,5 ha) leži na poluotoku opasanom zidinama iz XV. st. na kojima su kule (Svi sveti ili Cappello; Velika kneževa kula ili Balbi; Mala kneževa kula ili Lombardo; Bokar ili Kanavelić i Barbarigo; Zakernjan ili Chernian) i vrata: Kopnena ili Južna (glavna vrata), te Morska vrata. Unutar zidina nalaze se gotičko-renesansna katedrala sv. Marka (XIV–XV. st.) s kapelom sv. Roka (XVI. st.); na katedrali su radili strani i domaći majstori (Bonino iz Milana, Hranić Dragošević, R. Ivančić, M. Andrijić i M. Pavlović-Milić). U unutrašnjosti katedrale nalazi se veliki gotičko-renesansni ciborij (M. Andrijić, 1486), više vrijednih oltarnih slika (Tintoretto i njegova radionica, L. Bassano, Carlo Ridolfi, te biz. ikona tzv. Gospa od Otoka iz XIII. st.). Unutar zidina su i Knežev dvor sa žitnicom (XVI. st.), renesansna Vijećnica (1520–25), zastavni (1515) i ukrasni (1569) stup, te crkve: Svih svetih (XIII–XVII. st.), sv. Petra (XII–XV. st.), sv. Mihovila, Opatski dvor s riznicom; mnogobrojne palače: gotička Arneri s renesansnim dvorištem, renesansna Gabrielis (XVI. st.; muzej), Ismaeli, Španić i dr. U predgrađu Biline klasicistička je crkvica sv. Justine. Poviše grada kamena utvrda Fortezza s početka XIX. st., a izvan gradskih zidina samostan dominikanki s crkvom sv. Nikole (XV–XVII. st.). Gradski muzej Korčule ima više zbirki (arheologija, kamenoklesarstvo, brodogradnja, kulturne povijest); Opatska riznica čuva liturgijsko srebro i ruho (XIV–XIX. st.), slike domaćih i stranih majstora (XV–XX. st.), iluminirane rukopise, inkunabule i dr. U blizini dominikanskoga samostana, koji posjeduje zbirku umjetnina, nalazi se Galerija slika Maksimilijana Vanke. Korčula je cestom povezana s ostalim naseljima na otoku, brodsko-trajektnim prugama sa svim većim jadranskim gradovima i s Orebićem (poluotok Pelješac). Brodogradnja, industrijska obradba kamena. Turizam; marina. Sjedište Mediteranske plovidbe. – Prvi spomen potječe iz djela biz. cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz X. st., koji uz otok bilježi i grad Korčulu (Krkar ili Kurkra). U vladavini gradom, kao i cijelim otokom, izmijenilo se više vladara; Mletačka Republika nakratko je zavladala otokom oko 1000., vladari Zahumlja i Duklje u XI. i XII. st., a za druge mlet. uprave (1125/29–1180) knez Filip Zorzi (Giorgi) dao je 1130. na području današnjega grada sagraditi prvu obrambenu kulu. Otok i grad bili su u sastavu Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva 1180–1221., a za treće mlet. uprave (1254–1358) grad je bio utvrđen zidinama koje je 1265. knez Marcel Zorzi dodatno pojačao gradnjom četverokutne kule nad grad. vratima. Iz 1265. sačuvan je najstariji prijepis gradskog statuta. Katedrala sv. Marka prvi se put spominje 1329., a nakon premještanja sjedišta stonskoga biskupa, od 1330., grad je postao sjedištem biskupije. Nakon kraćega razdoblja vladavine bos. kralja Tvrtka I. Kotromanića i Dubrovačke Republike, 1420. ustalila se vlast Mletačke Republike. Procvatom klesarstva poč. XV. st. započela je snažna izgradnja i obnova većine javnih građevina: gradskih zidina, kula, Gradske vijećnice (1520–25), Kneževa dvora i žitnice (XVI. st., temeljito pregrađeni u XIX. st.), Gradske lože (1549) i mnogobrojnih stambenih zgrada u gotičkome i gotičko-renesansnome slogu; započela je i izgradnja predgrađa, tzv. Borga, s radionicama brodograditelja i drugih obrtnika. Od 1617. u gradu je bio smješten mlet. zimski logor, a u istom je stoljeću s Hvara onamo bio prenesen arsenal. Nakon 1797. grad su, kao i cijeli otok, kratkotrajno bili zaposjeli Rusi i Britanci, a od 1815. bio je u sastavu Habsburške Monarhije. Za narodnoga preporoda u Dalmaciji grad. se općina od 1871. nalazila u rukama narodnjaka. U XIX. st. bila je podignuta kula Fortezza, sagrađen Cassino 1870 (1912. pregrađen u hotel), uklonjen najveći dio zidina i nekoliko dotrajalih kula, podignut novi kameni most (1863), a zap. ulaz bio je nadomješten secesijskim stubištem.

Citiranje:
Korčula. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 22. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33132>.