struka(e):

Koreničko polje, polje u kršu Krbave, Lika; obuhvaća 10,9 km². Leži jugozapadno od Plješevice, istočno od Mrsinja i sjeveroistočno od Krbavskoga polja, na 637 do 662 m visine. Na jugoistoku prelazi u Bijelo polje, od kojega je odvojeno niskom vapnenačkom uzvisinom. Pruža se u dinarskom smjeru (sjeverozapad–jugoistok); dugo je do 8 km, široko do 3 km. Iz tankoga naplavnog sloja izbija dolomitna i vapnenačka podloga (kamenjar). Stalnih ili periodičnih vrela najviše je u sjeverozapadnome dijelu. Poljem teku ponornice Korenica (Matica), Saviljevac i dr. Za obradbu i uzgoj ratarskih kultura pogodni su viši dijelovi polja, a za uzgoj stoke niži dijelovi i predjeli uz potoke. Dugotrajnom je depopulacijom opustjelo. Naselja su mala, najčešće sitna, smještena su uz rubove polja i prometnice. Istočnim dijelom polja prolaze ceste Zagreb–Korenica–Gračac–Knin–Split, Senj–Otočac–Korenica i Karlobag–Gospić–Korenica. Najveće je naselje Korenica (1563 st., 2021); ostala su veća naselja: Kompolje Koreničko (104 st.), Vrelo Koreničko (102 st.), Rudanovac (95 st.).

Citiranje:

Koreničko polje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/korenicko-polje>.