TRAŽI DALJE:
STRUKE:

kost

ilustracija
KOST, čovječja – 1. zglobna hrskavica, 2. epifizna ploča (zona rasta), 3. koštane gredice, 4. spužvasta kost, 5. kompaktna kost, 6. koštana srž, 7. arterija
ilustracija1ilustracija2

kost, tvrd organ, sastavni dio koštanoga sustava (kostura). Građena je od koštanoga tkiva, što ga čine koštane stanice (osteociti) i temeljna koštana međustanična tvar (koštani matriks). Međustanična tvar sastavljena je od organskog i anorganskoga dijela. Organski dio (osteoid) sadrži 95% kolagenih vlakanaca i 5% proteoglikana (spojeva bjelančevina sa šećerom). Anorganski dio građen je od kristala kalcijevih soli, ponajviše hidroksil-apatita (hidroksilirani kalcijev fosfat). Kost je izvana obložena pokosnicom (periostom), kojom prolaze krvne žile i živci. – Kosti su pasivni dio sustava za kretanje (lokomotornoga sustava), u kojem imaju ulogu poluge i hvatišta su za njegove aktivne sastavnice (mišiće i tetive). – Čovječje kosti različita su oblika, prilagođena njihovoj funkciji, a tri su oblika osnovna: duge, kratke i plosnate kosti. Duge kosti nalaze se u rukama i nogama i obično imaju ulogu poluge (najdulja je bedrena kost). Cjevasta su oblika, na površini građene od tvrdoga (kompaktnoga) koštanoga tkiva, a unutra od spužvastoga (spongioznog) tkiva, raspoređena u obliku gredica (trabekula). Takva unutarnja građa omogućuje kosti da podnosi veća opterećenja. Srednji dio dugih kostiju naziva se dijafiza, a zadebljali krajevi su epifize. Između epifize i dijafize nalazi se metafiza, a na njoj epifizna ploča, mjesto gdje kost raste u duljinu. Dijafiza je u unutrašnjosti šuplja i u njoj se nalazi koštana srž. Kratke kosti nalaze se u zapešću (karpusu) šake i zastopalju (tarzusu) noge, nepravilna su oblika (poput kocke ili polukugle) i gotovo na svim stranama imaju zglobne plohe za ograničene kretnje. Plosnate kosti imaju oblik tanje ili deblje, obično lagano savijene ploče. To su rebra, lopatice i prsna kost, kojih je oblik prikladan za hvatišta mišića, te kosti lubanjskoga svoda, koje tvore zaštitni oklop za mozak. Nepravilan oblik imaju kralješci, neke kosti lica i kosti zdjelice. Postoje i pneumatske kosti, koje sadrže šupljine ispunjene zrakom (→ sinus), a nalaze se u kosturu lubanje, zatim sezamske kosti – sitne koštane tvorbe unutar nekih tetiva (najveća je među njima iver). – Uloga kosti u organizmu nije samo mehanička (kretanje i zaštita unutarnjih organa); one su najveće pričuvno skladište kalcija i fosfata, a u koštanoj srži proizvode se krvne stanice.

Citiranje:
kost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 9. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33352>.